Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju 2022. nastavilo sa snažnim godišnjim stopama rasta. Prema podacima DZS-a, u odnosu na isto razdoblje 2021. realna godišnja stopa rasta iznosila je 7,7 posto, što je nadmašilo očekivanja analitičara.
Mate Jelić, analitičar u Erste banci, kaže kako je realni rast BDP-a od 7,7 posto u drugom kvartalu blago je pozitivno iznenađenje kojim je zaokružena snažna izvedba ekonomije u prvoj polovici godine.
Što se tiče kontribucija, najsnažnija potpora rastu došla je od strane osobne potrošnje koja je, unatoč inflatornom okruženju, porasla 7,7 posto na godišnjoj razini, čineći tako skoro dvije trećine ukupnog rasta u kvartalu. Dodatna podrška rastu stigla je na strani neto izvoza. Naime, dodaje Jelić, zahvaljujući izuzetno uspješnoj turističkoj predsezoni, rast izvoza usluga od 65,7 posto na godišnjoj razini dobrim je dijelom anulirao ukupne uvozne pritiske, rezultiravši u konačnici s otprilike 3pp pozitivnom kontribucijom na strani neto izvoza.
- Gledajući prema naprijed, zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni uz postojanu domaću potražnju, kako na strani potrošnje tako i na strani investicija, očekujemo kako će rast i u trećem kvartalu ostati solidan. Pritom rizici rastu kako se bližimo kraju godine. Uz već prisutne i poznate faktore rizika poput sukoba u Ukrajini, visoke inflacije te poremećaja u globalnim lancima nabave, neizvjesnosti dodatno doprinosi potencijalna energetska kriza, kako u pogledu visokih cijena samih energenata, tako i u kontekstu mogućih povremenih poteškoća u snabdijevanju odgovarajućim količinama. Što se tiče naših prognoza, očekujemo rast od oko pet posto u tekućoj godini, uz pozitivne rizike, dok u narednoj godini očekujemo usporavanje rasta na razinu od oko dva posto na godišnjoj razini, uz ipak negativne rizike – ističe Jelić.
Otpuštanja i gašenje proizvodnje
Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić naglašava potrebu zajedničkog djelovanja Vlade i poslovne zajednice kako bi se u što je moguće većoj mjeri ublažio cjenovni pritisak na gospodarstvo te moguće negativne posljedice na ekonomski rast i standard svih građana. Naime, zbog rasta ulaznih troškova, prvenstveno enormnog povećanja cijena energenata, većina će poduzeća, kaže Tomić, ostvariti znatno lošije rezultate nego što je to bilo očekivano na početku godine.
Takav rast troškova nije moguće u potpunosti prevaliti na cijena finalnih proizvoda i usluga, pa je nemali broj poduzeća već najavio kako će u ovoj godini odustati od planiranih investicija, a neki idu toliko daleko da najavljuju - u slučaju da država ne izađe ususret s mjerama ublažavanja rasta cijena energenata - otpuštanja ili čak gašenje proizvodnje jer već sad rade s
Ipak, s obzirom na pokazanu otpornost u koronakrizi i brzi oporavak nakon nje, visoka su očekivanja da će hrvatski poslovni sektor, uz određenu reakciju države, i u ovoj situaciji pokazati svoju snagu i zadržati se na uzlaznoj putanji ekonomskog rasta, istaknula Tomić.
Naglašeno usporavanje na jesen i zimu
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja kaže pak kako su posljednje brojke u skladu s očekivanjima utoliko što je stopa rasta od 7,7 posto viša od one iz prvog kvartala od 7,0 posto. U prvoj je polovici godine ekonomija rasla 7,4 posto na međugodišnjoj razini.
- Osobna je potrošnja glavni generator rasta, premda investicije također solidno rastu. Bitno je naglasiti da je u drugom kvartalu oporavak turizma osjetno doprinio rastu izvoza tako da je doprinos neto izvoza ukupnom rastu u drugom kvartalu 3,1 postotnih poena. Veseli što realno nastavlja rasti izvoz roba po dvoznamenkastim brojkama, 26,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
S obzirom na sve faktore, a poglavito na nepovoljno inozemno okruženje, realno je za očekivati naglašeno usporavanje gospodarske aktivnosti na jesen i zimu. No, i da pretpostavimo rast BDP-a u trećem kvartalu od pet posto i pad od također pet posto u četvrtom kvartalu, ove bi godine hrvatsko gospodarstvo raslo po stopi većoj od 3,5 posto, što bi u kontekstu svega što čeka Europu na jesen i zimu bio izvrstan ishod – ističe Šaravanja.
Investicije rastu šesti mjesec zaredom
Analitičari RBA u svom osvrtu ističu kako sezonski prilagođeni podaci ukazuju također na rast gospodarstva budući da je BDP u odnosu na razdoblje siječanj-ožujak 2022. zabilježio realan rast od 2,0 posto, iako je dinamika usporila u odnosu na tromjesečje ranije (+2,8 posto).
- Usporavanje oporavka na tromjesečnoj razini možemo pripisati postupnom pogoršanju optimizma u drugom tromjesečju. S druge strane, bolja epidemiološka slika, uz gotovo potpuni izostanak epidemioloških mjera, ali i povoljne vremenske prilike zasigurno su povoljno utjecale na turistička kretanja, posljedično i na potrošnju. Godišnja stopa rasta prema sezonski prilagođenim podacima iznosila je 7,8 posto – kažu u RBA.
U skladu s očekivanjima, godišnji rast u drugom je tromjesečju bio je široko rasprostranjen sa snažnim realnim rastom većine sastavnica BDP-a. Na navedeno su upućivali i podaci o industrijskoj proizvodnji te realnom prometu u trgovini na malo koji bilježi godišnje ubrzanje u odnosu na tromjesečje ranije.
Solidni pokazatelji u građevinarstvu sugerirali su solidan doprinos investicija. Povoljna maloprodajna kretanja jasno se očitavaju kroz pokazatelje potrošnje kućanstva koja je u promatranom periodu ubrzala godišnji rast na 7,7 posto (+6,3 posto u prvom tromjesečju). Osobna potrošnja podršku i dalje nalazi u pozitivnim trendovima na tržištu rada. Snažan doprinos rastu u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine došao je i od izvoza roba i usluga, dok je uvoz ipak rastao nešto sporije.
Dvoznamenkasti godišnji rast izvoza roba od 26,5 posto te snažan rast usluga za 65,7 posto podržan je turizmom te nastavkom tada još uvijek relativno povoljnih gospodarskih kretanja i kod hrvatskih vodećih vanjskotrgovinskih partnera. Investicije u bruto fiksni kapital su rasle i šesto tromjesečje za redom uz usporavanje godišnje stope rasta na pet posto. Rezultat je to i korištenja EU novca iz programa Next Generation EU. Nakon rasta od 5,9 posto godišnje u prvom tromjesečju, državna potrošnja bilježi pad za 2,2% u drugom tromjesečju.
Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, Hrvatska je u drugom tromjesečju, uz Sloveniju (+8,3 posto) predvodnik rasta, a snažnije stope zabilježile su Rumunjska (+5,3 posto) i Bugarska (+4,8 posto). Na tromjesečnoj razini snažniju stopu rasta zabilježila je samo Rumunjska (+2,1 posto).
Nema razloga za pretjerani optimizam
Prema proizvodnoj metodi realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od travnja do lipnja 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. iznosio je 8,8 posto (originalni podaci). Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u drugom tromjesečju 2022. ostvaren je u djelatnostima Trgovina na veliko i na malo, Prijevoz i skladištenje i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane uz godišnji rast od 25 posto.
Dosadašnji ekonomski pokazatelji upućuju na izvrsnu izvedbu središnje turističke sezone i daljnja poboljšanja na tržištu rada. Uz iznad očekivani rast u drugom tromjesečju, otpornost industrije veća je od inicijalnih očekivanja. Navedeno će se pozitivno odraziti i na kretanje gospodarstva u trećem tromjesečju koje bi također trebalo donijeti solidnu stopu i široko rasprostranjen rast. Uz realnu godišnju stopu koja je u prvoj polovini godine premašila sedam posto, analitičari RBA najavljuju zamjetnu reviziju na više svoje procjene BDP-a za 2022. godinu sa trenutnih 4,4 posto.
- Međutim, razloga za pretjerani optimizam nema jer je usporavanje rasta sasvim izvjesno, a negativni rizici u međuvremenu nisu nestali. Naime, potencijalno klizanje europodručja u recesiju na prijelazu iz 2022. u 2023., snažniji inflatorni pritisci, nepovoljan utjecaj ne samo na raspoloživi dohodak, već i na povjerenje potrošača i poduzeća te potencijalna nemogućnost realizacije investicija unutar nacionalnog okvira Plana oporavka i otpornosti sigurno bi moglo rezultirati nižom stopom rasta BDP-a u 2023. od trenutno očekivanih tri posto godišnje – zaključuju analitičari RBA.