Biznis i politika
StoryEditor

Analiza: Hrvatski nogometni klubovi ne žive bez transfera koji osiguravaju 70 posto prihoda

09. Siječanj 2024.
Mislav Oršić, GNK Dinamo

Prodaja igrača izuzetno je bitan izvor financiranja većine hrvatskih prvoligaških klubova, pokazala je analiza Instituta za javne financije. Zoran Bubaš i Bojan Morić Milovanović iz Instituta za javne financije te Denis Alajbeg (Zagrebačka škola ekonomije i managementa) u radu ‘Financial Health and Self-Sustainability of a Small European Football League: The Realities of Top-Flight Croatian Football‘ pokazali su da se domaći klubovi uglavnom ne mogu financirati iz ‘čistih‘ nogometnih prihoda kao što su TV prava, ulaznice, sponzorstva i komercijalni prihodi. Zbog toga, transferi igrača ostaju najbolje financijske injekcije koje domaći klubovi mogu dobiti.

Analizirajući domaće prvoligaške klubove u razdoblju od deset natjecateljskih sezona, utvrđeno je kako većina igrača napušta svoje klubove bez plaćene odštete. Zbog toga je ukupna vrijednost transfera oko 40 posto niža od procjene ukupne tržišne vrijednosti koju su ti igrači u trenutku odlaska imali na mrežnoj stranici Transfermarkt. Međutim, ako se u obzir uzmu samo transferi s plaćenom odštetom, njihova se vrijednost gotovo u potpunosti podudara s Transfermarktovom procjenom tržišne vrijednosti te je između tih dviju varijabli potvrđena jaka i značajna statistička veza. Vjerojatnost plaćenoga transfera povećava se s rastom tržišne vrijednosti, a povećana tržišna vrijednost igrača – pogotovo iznad milijun eura – povećava i točnost procjene vrijednosti samoga transfera.

- Bez transfera, razlika između ukupnih poslovnih prihoda i rashoda vodećih klubova Hrvatske nogometne lige (HNL) – Dinama, Hajduka, Rijeke, Osijeka, Gorice, Lokomotive, Slaven Belupa i Istre – konzistentno je negativna i agregirano od 2018. do 2022. iznosi oko 37 milijuna eura u prosjeku godišnje. To je velika svota i u relativnome smislu jer operativna marža HNL-a (omjer dobiti i prihoda bez transfera) u tome je razdoblju duboko negativna i iznosi u prosjeku 66 posto godišnje. Za usporedbu, prosječna operativna marža vodećih 20 europskih liga u zadnjih je nekoliko godina iznosila oko –10 posto, a ostalih liga oko –30  posto – pišu u analizi.

Domaći su klubovi ove velike gubitke u potpunosti pokrili neto transferima (razlika između vrijednosti izlaznih i ulaznih transfera), koji su od 2018. do 2022. u prosjeku godišnje iznosili 37,25 milijuna eura na razini lige. Važnost prodaje talenata vidljiva je i u udjelu neto transfera u ukupnim poslovnim prihodima koji za HNL iznosi 70 posto. To je, prema UEFA-inim podatcima, čini ligom koja najviše ovisi o transferima u Europi, jer prve sljedeće lige – Portugala, Rumunjske i Slovenije – imaju udio neto transfera u prihodima od oko 30 posto.

Izlazni transferi ključni

Kako su izlazni transferi od ključne važnosti za uredno funkcioniranje naših nogometnih prvoligaša, procjene trenutne vrijednosti njihovih igrača na mrežnoj stranici Transfermarkt pozorno se prate. Inozemna istraživanja najčešće potkrepljuju tezu da procjene vrijednosti nogometaša s Transfermarkta u prosjeku relativno dobro odražavaju njihovu transfernu vrijednost, a Denis Alajbeg u radu ‘Procjene vrijednosti igrača HNL-a na Transfermarktu‘ (Oeconomica Jadertina, 2023.) ispitao je vrijedi li ta spoznaja i za HNL.

S Transfermarkta su prikupljeni podatci o tržišnoj i transfernoj vrijednosti za ukupno 1689 igrača koji su od početka ljetnoga prijelaznog roka sezone 2013./2014. do završetka zimskoga prijelaznog roka sezone 2022./2023. iz hrvatskih prvoligaških klubova otišli u inozemstvo ili u druge domaće klubove. Transferi s plaćenom odštetom čine manji dio uzorka, bilo ih je samo 261 (15,5 %). Ostalih 1428 igrača (84,5 %) klubove je napustilo bez odštete. To se poklapa s podatcima iz FIFA-e kako se na međunarodnoj razini samo 13 do 14 posto transfera sklapa uz financijsku kompenzaciju.

335 milijuna eura manje

Prema Transfermarktu, ukupna tržišna vrijednost svih 1689 igrača u trenutku odlaska bila je 857,1 milijun eura, a ukupan iznos poznate plaćene naknade iznosio je 522,4 milijuna eura. Dakle, klubovi su za igrače koji su ih napustili dobili čak 335 milijuna eura manje (–39,05 %) od iznosa koji je Transfermarkt navodio kao njihovu tržišnu vrijednost, što je veliko odstupanje od postavljene teze da bi transferna vrijednost trebala biti blizu tržišne. U tome je smislu dobro imati određene rezerve prema nominalnim vrijednostima momčadi na Transfermarktu na koje se domaći nogometni dužnosnici često pozivaju.

No ako se gledaju samo transferi s plaćenom odštetom (njih 261), zaključak je dijametralno suprotan: Transfermarkt je izuzetno dobro procijenio ukupnu tržišnu vrijednost igrača jer je transferna vrijednost od 522,4 milijuna eura bila gotovo identična tržišnoj od 514,6 milijuna eura. Drugim riječima, ako je poznato da će za igrače biti plaćena naknada, onda je njihova tržišna vrijednost na Transfermarktu dosta dobra procjena ukupnoga iznosa njihovih budućih transfera, barem u agregiranome smislu.

Naravno da nije uvijek moguće unaprijed znati koji će igrač biti prodan za financijsku kompenzaciju, a koji će napustiti klub bez odštete. Ali tržišna vrijednost ipak može biti vrlo korisna u procjeni izgleda za ostvarivanje plaćenoga transfera. Naime, veća tržišna vrijednost igrača na Transfermarktu povećava vjerojatnost da će se ostvariti plaćeni transfer, ali i točnost procjene, pogotovo za igrače koji su razvili tržišnu vrijednost veću od milijun eura.

Dinamo najvrjedniji

Uz analizu na razini čitave lige, napravljena je i raščlamba transfera po pojedinim klubovima. Jedini klub koji ima ukupnu transfernu vrijednost igrača vrlo blizu njihovoj tržišnoj vrijednosti jest Dinamo. On je u 10 sezona od transfera uprihodio gotovo isti iznos (251 milijun eura) koji je Transfermarkt navodio kao tržišnu vrijednost igrača u trenutku kada su napuštali klub (261 milijun). U praksi to znači da uprava Dinama ima osnove smatrati kako tržišna vrijednost momčadi po Transfermarktu relativno dobro odražava potencijalni utržak od mogućih prodaja igrača. Hajduk bi, s druge strane, trebao biti nešto oprezniji kada tumači vrijednost svoje momčadi na Transfermarktu; u zadnjih je deset godina ukupna vrijednost realiziranih transfera bila niža od tržišne vrijednosti igrača za gotovo 30 posto. Rijeka bi mogla kalkulirati s mogućim diskontom na tržišnu vrijednost momčadi i do 40 posto, Osijek do 45 posto itd.

Potvrđeno je da iz rezultatski manje uspješnih domaćih klubova dosta igrača odlazi bez odštete, ali to isto vrijedi čak i za naše najbolje i najpopularnije klubove: iz Dinama je u zadnjih deset godina i do 60 posto igrača otišlo bez naknade, iz Hajduka i Rijeke do 70 posto, a iz Osijeka do 80 posto.

Transfermarkt, dakle, ozbiljno podbacuje u procjeni ako se promatraju svi nogometaši koji su otišli, ali je relativno točan kada se u obzir uzimaju samo oni igrači za koje se platila naknada. Treba, međutim, uzeti u obzir da se radi o agregiranome rezultatu na osnovi 261 pojedinačnoga transfera u razmjerno dugome razdoblju (10 sezona). U stvarnosti će se neki igrači prodati po višoj, a neki po nižoj cijeni od tržišne procjene, ali će dugoročno promjene transfernih vrijednosti u prosjeku dobro odražavati promjene tržišnih vrijednosti nogometaša HNL-a.

Za domaće je klubove reinvestiranje transfernih prihoda u infrastrukturu, tehnologiju i struku, kao i stalno razvijanje novih mladih igrača i njihovo promoviranje u prvim momčadima od egzistencijalne važnosti. Bez toga bi se priljev talenata mogao ozbiljno usporiti, a time i zlatna žila koja domaće klubove drži financijski održivima.

21. svibanj 2024 08:54