Neizvjesna (količinska) opskrba energentima je star, no i dalje prisutan rizik, koji može produbiti očekivanu recesiju. Osjetljivost na teške zimske uvjete, prekide u isporukama plina (npr. kroz presudne LNG kanale) te neplanirane prekide u radu ‘nuklearki’ uoči nadolazeće zime i dalje je prisutna, a ne nestaje ni potreba za znatnim uštedama energenata.
Globalna kretanja također nose važne rizike, uključujući nepovoljne sinergijske učinke snažnog monetarnog stezanja (uključujući dodatni rast referentnih kamata, prvenstveno od strane Fed-a), obnavljanja stresa u američkim bankama, tvrdog prizemljenja u euro području uslijed snažnog pogoršanja uvjeta financiranja te slabog kineskog rasta, stoji u makroekonomskoj analizi HUP-a pod nazivom Kvartalni izgledi.
S obzirom na pad novčane mase i kreditne aktivnosti u SAD-u kao i rekordno pogoršanje priuštivosti nekretnina, teško je očekivati nominalni rast potrošnje.
Jedan od ključnih te podcijenjenih europskih domaćih rizika su stroža fiskalna pravila već prije EU izbora 2024. U slučaju da se ne donesu na vrijeme i razumno, može doći do agresivnijeg fiskalnog stezanja te dublje recesije s deflatornim učincima.
Također, scenarij u kojem bi pojedine nacionalne vlade morale birati između hitnih
ulaganja te bolnog rezanja potrošnje, razbuktao bi političke rizike u nekoliko članica unije. Do sada se periferija euro područja držala dobro unatoč rastu kamata, velikim potrebama za financiranjem te ubrzanom padu bilance ESB-a.
Međutim, pogreške u fiskalnoj politici lako bi mogle narušiti ovu krhku ravnotežu. U slučaju obnavljanja inflatornih pritisaka, ESB bi se lako mogla naći između čekića i nakovnja. Uzak je, naime, manevarski prostor za anti-inflatorno podizanje kamata ESB-a bez izazivanja snažnog šoka za periferiju EU.
Ako ESB bude morao podići kamate znatno iznad četiri posto, sumnjamo da bi čak i agresivna upotreba instrumenta zaštite transmisije (TPI) osigurala strpljenje investitora u pogledu potrebne fiskalne prilagodbe na periferiji euro područja u srednjem roku i lako bismo se mogli vratiti u dužničku krizu iz ranih 2010.-tih.
Štoviše, neizvjesnost koju stvara rasprava ESB-a o podizanju stope minimalne pričuve može negativno djelovati na sklonost banaka kreditiranju te produbiti recesiju potaknutu kreditnom krizom i to posebno na periferiji EU.
U ovom trenutku razumnu je očekivati da sa minimalna stopa obvezne pričuve na proljeće 2024. poveća na razinu iz 2011. od dva posto, no rizik je da se se ista podigne i (znatno) više zbog političkih napada na ESB.
Ulaganje u umjetnu inteligenciju generira pozitivne trendove
Među pozitivnim rizicima za svjetsku ekonomiju ohrabruje snažan rast investicija u nove proizvodne kapacitete u SAD (oko 80 posto godišnje!), automatizaciju te visoke tehnologije uključujući umjetnu inteligenciju – što nameće ključno pitanje – je li na pomolu snažan zamah u produktivnosti koji sprečava recesiju?
Analitičari procjenjuju da će AI tehnologije uvećati rast produktivnosti u razvijenim ekonomijama za 1,4-2,7 posto godišnje tijekom idućih deset godina. Takvi pomaci na produktivnosti značajno utječu na rast realnog ekonomskog outputa te smanjuju troškove mnogih dobara i usluga.
Štoviše, veseli otpornost američkog tržišta rada zahvaljujući povećanoj imigraciji te rastu participacije žena. Sve to ima pozitivne reperkusije na glavne ekonomije euro područja, kojima su SAD glavno izvozno tržište. Napokon, interesantno je da prema udjelu kompanija koje primjenjuju umjetnu inteligenciju u poslovanju od oko osam posto Hrvatska premašuje prosjek EU.
Nadalje, bolja koordinacija u javnim i privatnim investicijama na razini EU u okviru ‘zelenog industrijskog plana’ te jačanje ekonomske i monetarne unije smanjuju neizvjesnost te pozitivno utječu na rast produktivnosti.
Na javne investicije pozitivno bi djelovao njihov povoljniji tretman u novim fiskalnim pravilima. Uzimajući u obzir (pre)snažno monetarno stezanje u euro području u kombinaciji s očekivanim jenjavanjem javne potrošnje, prognoze pada inflacije ispod ciljane razine od dva posto u 2025. podižu vjerojatnost bržeg rezanja kamatnih stopa ESB-a (u odnosu na Fed) već na proljeće za kumulativno 100 baznih bodova tijekom sljedeće godine. A u odnosu na osnovni scenarij držanja istih kroz veći dio 2024. godine uz ubrzano smanjenje balance ESB-a, zaključuje se u HUP-ovoj analizi.