Biznis i politika
StoryEditor

Andrej Plenković u Saboru: Hrvatska jest podijeljena, ali na državu slavne prošlosti i neizvjesne budućnosti

25. Listopad 2023.
Glavni problem Premijerovog obraćanja hrvatskim parlamentarcima nije ‘friziranje prošlosti‘ nego nedostatak strategije, pa i taktike za budućnost. Tako će premijer spomenuti strane turiste, ali ne i strane radnike, koji već čine desetinu svih zaposlenih. S druge strane istog razvojnog problema, umjetna inteligencija spomenuta je jedan jedini put, i to usput

Dva krila sabornice u utorak su personificirala priču o dvije Hrvatske, koju je u svom obraćanju podijeljenom Saboru apostrofirao i premijer Andrej Plenković. Prema njemu, jedna je njegova, HDZ-ova, desna strana sabornice ‘ koja konstruktivno i predano radi, na rješavanju otvorenih pitanja s namjerom da zemlja ide naprijed, da bude bolja i pravednija, kako bismo se svakim danom mogli još više ponositi Hrvatskom‘, a druga je ona oporbena ‘koja je jalna, kritizerska, isključiva, koja ne samo da ne nudi nikakva rješenja za pitanja 4. desetljeća hrvatske neovisnosti, nego se u svakom rješenju trudi pronaći problem‘.

Tezu o podijeljenosti Hrvatske potvrđuju i oporbenjaci, ali za njih vladajući su uhljebi kojima je dobro, i sve gledaju kroz ružičaste naočale, a svi ostali su obespravljeni u ekonomskom, pa i u političkom smislu. Dio oporbe, isprovociran pristranim vođenjem sjednice od strane Željka Reinera, orkestriranom bukom ometao je Plenkovićev govor od početka do kraja, a vladajući su izlaganje na kraju pozdravili desetminutnim ‘standing ovations‘.

Na problem dvije Hrvatske upozoravao sam u više navrata, ali za razliku od ovih podjela za dnevnopolitičku upotrebu, postoje ozbiljniji problemi od razlike između lijevog i desnog, vlasti i oporbe. Hrvatska je pocijepana na razvijenu i nerazvijenu, na proizvođače i rentijere, na privatni i javni sektor, monopoliste i konkurente, uvoznike i izvoznike, na one koji rade i na one koji primaju plaću… U tom svjetlu slijedi analiza sedmogodišnjeg mandata Andreja Plenkovića.

Neosporni su uspjesi Vlade, prije svega ulazak u eurozonu i Schengensko područje, te statistički rezultati ekonomske politike u kontekstu ostatka Europske unije. Premda vlasnička budućnost Fortenove nije izvjesna, bez lex Agrokora posljedice po cijelo gospodarstvo bile bi još dramatičnije od kakve-takve nagodbe s vjerovnicima, među kojima je bio velik dio hrvatskog poduzetništva.

U suočavanju s kovid krizom bilo je zdravstvenog lutanja – potaknutog i političkim interesom HDZ-a da isprovocira izbore u srpnju 2020. – ali su državne intervencije u dobroj mjeri uspjele amortizirati nezapamćeni pad gospodarstva. No, u tim mjerama sakrio se zametak intervencionizma koji se u protekle tri godine pretvorio u redovnu praksu. Tako nas je država navikla da dvaput godišnje svima dijeli bombone u vidu horizontalnih subvencija, umjesto da intervenira samo u socijalnom segmentu – za stanovništvo, ali i za ugrožene poduzetnike. 

Sve lijepe brojke – pa i prelazak Hrvatske iz kluba ‘zemalja u razvoju‘ u kategoriju ‘naprednih gospodarstava‘ - treba gledati i u kontekstu ulaska u EU. Hrvatska je u deset godina članstva izvukla 12 milijardi eura neto iz EU, većinu u Plenkovićevim mandatima, a na raspolaganju ima oko 25 milijardi eura u ovom desetljeću. Vlada će se pohvaliti LNG terminalom, Pelješkim mostom, pa još dužim osječkim mostom preko Drave, drugom cijevi tunela Učka, i nizom drugih prometnih i drugih građevinskih zahvata – od kružnih tokova do zadružnih domova. Nažalost, previše je tu jednokratnih, infrastrukturnih investicija, a premalo tog novca dolazi poduzetnicima, koji mogu generirati najveću multiplikativnu vrijednost.

Saniranje posljedica potresa u Zagrebu i Petrinji donedavno je bila među najsramotnijim dionicama Plenkovićeve ere, pa sad aktualni ministar Branko Bačić zadnjih mjeseci uoči izbora vadi kestenje iz vatre. No, glavni problem nije ‘friziranje prošlosti‘ nego nedostatak strategije, pa i taktike za budućnost.

Tako će premijer spomenuti pobjedu nad nezaposlenošću, strane turiste, ali ni retka o stranim radnicima, koji već čine desetinu svih zaposlenih. S druge strane istog razvojnog problema, umjetna inteligencija spomenuta je jedan jedini put, i to usput. Zato je Hrvatska podijeljena i u razvojnom smislu – na državu slavne prošlosti i neizvjesne budućnosti.

Što je premijer obećavao u godišnjim obraćanjima u Saboru

  • Prije šest godina najavio je uvođenje informatike kao obveznog predmeta u osnovne škole, ali informatika je i danas samo izborni predmet.
  • Još 2017. tvrdio je kako je vlast prepoznala problem nasilja u obitelji, ubog čega je donesen ‘moderniji Zakon koji će na jednom mjestu urediti prava žrtava obiteljskog nasilja‘, a danas se još lome koplja oko uvođenja femicida u Kazneni zakon.
  • Plenkovićeva Vlada na početku mandata nije znala koliko vrijedi državna imovina – procjenjivalo se tada da joj je vrijednost veća od ukupnog duga države. ‘Zato smo osnovali Ministarstvo državne imovine čija je misija sustavno i racionalno upravljanje i nadzor nad državnom imovinom u ime i za račun hrvatskih građana‘, rekao je Plenković. U međuvremenu je Ministarstvo rasformirano, a mi još ne znamo koliko je vrijedna državna imovina.
  • Premijer se 2017. hvalio donošenjem ‘strateške političke odluke‘ o povratku INA-e u vlasništvo države. Znamo što se u međuvremenu (nije) dogodilo.
  • Još 2017. cilj Vlade je bio da Hrvatska do 2020. godine ostvari 14 do 15 milijardi eura prihoda u turizmu. Istini za volju, te je godine pandemija uništila turizam, pa je lani ostvareno oko 13 milijardi eura.
  • Prije šest godina premijer je najavio da smo započeli s pripremom izgradnje nove je­dinstvene dječje bolnice u Zagrebu. Prema najnovijim informacijama, gradnja bi trebala početi 2024.
  • Demografska revitalizacija uobičajena je dionica u svakom je godišnjem obraćanju Saboru. No, unatoč brojnim demografskim mjerama, Hrvatska je u šest godina – od sredine 2016. do sredine 2022. – izgubila 318.708 stanovnika, odnosno 7,6 posto populacije.
  • Ova Vlada je zainteresirana da hrvatska brodogradnja opstane, ali na načelima tržišne ekonomije u skladu s hrvatskim i europskim propisima, rekao je premijer u listopadu 2018. Stečaj Uljanika, u kojem je država bila najveći dioničar, otvoren je u svibnju 2019.
  • Usvojen je Kodeks ponašanja za državne dužnosnike i ‘prva smo hrvatska Vlada koja ima propisane etička pravila za dužnosnike izvršne vlasti‘, pohvalio se Plenković, samo nekoliko dana nakon što je otvorena istraga protiv donedavnog ministra graditeljstva Ivana Paladine. Prije njega na udaru zakona našlo se bar sedmero Plenkovićevih ministara: Gabrijela Žalac, Darko Horvat, Tomislav Tolušić, Josip Aladrović, Boris Milošević, Darko Horvat, Lovro Kuščević; o drugim ešalonima da se i ne govori.
23. lipanj 2024 12:50