Kina je spremna postati drugi najveći izvoznik osobnih automobila, nadmašivši SAD i Južnu Koreju, pritom riskirajući nove napetosti s trgovinskim partnerima i suparnicima
Dok kineski automobilski brendovi privlače sve više stranih kupaca, nacija je spremna postati drugi najveći svjetski izvoznik osobnih vozila, što je prekretnica koja bi mogla preoblikovati globalnu automobilsku industriju, piše Bloomberg.
Inozemne isporuke automobila proizvedenih u Kini utrostručile su se od 2020. na više od 2,5 milijuna prošle godine, prema podacima Kineske udruge za osobne automobile (China Passenger Car Association). To je samo za mrvicu (oko 60.000 jedinica) iza Njemačke, čiji je izvoz pao posljednjih godina. Kineski su brojevi, iza Japana, ali ispred SAD-a i Južne Koreje,i najavljuju pojavu snažnog suparnika etabliranim automobilskim divovima.
Veliki ciljevi
Kineski brendovi sada su vodeći na tržištu Bliskog istoka i Latinske Amerike. U Europi, vozila proizvedena u Kini koja se prodaju uglavnom su električni modeli Tesle Inc. i bivših europskih marki u kineskom vlasništvu kao što su Volvo, MG i Dacia. BMW-ovo globalno najprodavanije električno vozilo, iX3, proizvodi se isključivo u Kini i izvozi u Europu. Niz domaćih kineskih marki poput BYD Co. i Nio Inc. također su u usponu, s ambicijama da izdominiraju tržište električnih automobila. Uz podršku Berkshire Hathaway Inc. Warrena Buffetta, BYD već šarmira kupce električnih vozila u razvijenim zemljama poput Australije.
Ali to je samo početak, Xu Haidong zamjeniku glavnog inženjera u državnom kineskom udruženju proizvođača automobila kaže kako je kineski cilj prodati 8 milijuna osobnih vozila u inozemstvu do 2030. što je dvostruko više od trenutnih isporuka Japana.
Trend je takav da Kina polako prestaje biti ‘svjetksa tvornica‘ za jeftinu potrošačku elektroniku i loše igračke. Prelaskom na proizvodnju sofisticiranijih proizvoda, kineske su tvrtke napredovale u proizvodnom lancu vrijednosti, što je ključan pokretač rasta koji je transformirao komunističku ekonomiju u današnju kvazikapitalističku silu. Indeks ekonomske složenosti koji je sastavio Growth Lab na Sveučilištu Harvard, koji analizira raspon proizvoda koje zemlja izvozi, svrstava Kinu na 17. mjesto u svijetu, što je porast s 24. mjesta prije deset godina.
Porast izvoza
- Moramo ih imati na radaru jer intenzitet natjecanja raste. Ovo je najzabavnije vrijeme za rad u automobilskoj industriji još od 1886. godine kada je Carl Benz, otac automobila, izbacio prvi automobil pokretan plinskim motorom – kaže glavni izvršni direktor Mercedes-Benz Group AG Ola Kallenius.
Porast izvoza automobila uglavnom je prošao nezapaženo u SAD-u, dijelom zato što se dogodio tijekom pandemije koronavirusa, a dijelom zato što su kineski proizvođači automobila uglavnom fokusirani na Europu, Aziju i Latinsku Ameriku. General Motors je prodao oko 40.000 svojih kompaktnih SUV-ova Buick Envision proizvedenih u Kini u SAD-u 2021., ali političke napetosti i nastavak carina umanjili su privlačnost tog tržišta. Ulazak u Europu dugo je bio cilj kineskih tvrtki koje su početkom 2000-ih počele izlagati na europskim sajmovima automobila. Niz neuspjelih sigurnosnih testova oko 2007. srušio je te nade.
- Iskreno govoreći, mislio sam da je to od kineske autoindustrije - kaže Jochen Siebert iz JSC Automotive, konzultantske tvrtke za automobile iz Singapura.
Ali zahvaljujući sve većoj automatizaciji kineske tvornice automobila, koje dodajmo, imaju najveću stopu robotskih sustava u proizvodnji otklonili su sumnje i zabrinutost. Kako se kvaliteta poboljšavala tijekom prošlog desetljeća, kineski su automobili počeli prolaziti europske testove sigurnosti.
- Da bismo se borili protiv Kineza, morat ćemo imati usporedive strukture troškova - rekao je glavni izvršni direktor Stellantis NV Carlos Tavares, govoreći novinarima u tvornici pogonskih sklopova u Tremeryju u sjevernoj Francuskoj.
- Alternativno, Europa će morati odlučiti zatvoriti svoje granice barem djelomično kineskim rivalima. Ako se Europa ne želi dovesti u ovu poziciju, moramo više raditi na konkurentnosti – dodao je Tavares.
Kineski izvoz automobila u Europsku uniju je porastao za 156 posto u 2021. godini na 435.000 jedinica, prema podacima Eurostata. Kina također, treba naglasiti, izvozi relativno jeftine automobile, s prosječnom cijenom od oko 13.700 dolara, što je otprilike cijena jedne trećine njemačkog automobila te oko 30 posto jeftinije od japanskih marki automobila. To znači da će kineski automobili prije predstavljati prijetnju jeftinijim japanskim i južnokorejskim modelima, a ne njemačkim markama.
Elektrificirana Kina
Nakon što je Kina pokazala da je pouzdano proizvodno središte za velike industrijske grane, jedino logično je bilo da se okrenu i električnim automobilima. To je dobro sjelo i lokalnim proizvođačima automobila koji kažu kako je električne platforme za automobile lakše svladati u usporedbi sa složenim motorima s unutarnjim izgaranjem.
- Prelazak na bateriju znači da motor više ne čini razliku razlika. Tehnološki stvorili su se jednaki uvjeti za sve proizvođače - kaže Alexander Klose, izvršni potpredsjednik za inozemne operacije u Aiways Automobiles Co., isključivo kineskom proizvođaču električnih vozila, koji je prodao nekoliko tisuća vozila u Europi.
Globalni napor da se smanje emisije ugljičnog dioksida i spasi planet potaknuo je Peking da subvencijama potakne proizvođače i kupce električnih vozila, dok je robustan lokalni opskrbni lanac učinio proizvodnju električnih vozila u Kini jeftinijom nego bilo gdje drugdje. Teslina tvornica u Šangaju prošle je godine proizvela gotovo 711.000 automobila što predstavlja 52 posto svjetske proizvodnje tvrtke. BYD, koji proizvodi vlastite baterije i čipove, najveći je proizvođač električnih vozila u Kini. Ima ambicije postati Toyota među električnim vozilima za ‘jeftine kupce‘ u svijetu, a kladi se da će joj vlastite ćelije i poluvodiči pomoći da stigne do tog cilja. Ne bih se kladili protiv njih.