
Azijske burze u ponedjeljak su oštro pale, produbljujući globalnu burzovnu krizu izazvanu trgovinskim ratom američkog predsjednika Donalda Trumpa, pri čemu je trgovanje na južnokorejskoj burzi bilo zaustavljeno na pet minuta jer se aktivirao prekidač trgovanja dizajniran da spriječi paničnu rasprodaju.
Japanski Nikkei potonuo je na početku trgovanja na Tokijskoj burzi za više od osam posto. Taj indeks, koji obuhvaća 225 najvrjednijih kompanija u toj zemlji, spustio se ispod razine od 33.000 po prvi put od kolovoza 2024. U međuvremenu, malo je ublažio gubitke, pa je oko 4,00 sata jutros bio u minusu 5,84 posto ili 1.968 bodova, na 31.811 bodu - najnižoj razini od 2023.
Japanski premijer Shigeru Ishiba izjavio je u ponedjeljak da će njegova vlada nastaviti tražiti od predsjednika Trumpa da smanji carine Japanu, ali je priznao da rezultati ‘neće doći preko noći‘.
- Vlada mora poduzeti sva raspoloživa sredstva kako bi ublažila ekonomski udarac američkih carina, poput pružanja potpore financiranju domaćih tvrtki i poduzimanja mjera za zaštitu radnih mjesta - kazao je Ishiba u parlamentu. Trump je u srijedu uveo opću carinu od 24 posto Japanu, inače savezniku u obrambenom sporazumu.
Južnokorejski Kospi pao je više od 4,8 posto ubrzo nakon otvaranja, a trgovanje je zaustavljeno na pet minuta kada se aktivirao prekidač trgovanja dizajniran da spriječi panično rasprodaju.
Tajvanski Taiex pao je više od 9,7 posto nakon otvaranja. Trgovina je bila prekinuta neko vrijeme za dionice dvije vodeće tajvanske izvozne kompanije TSMC i Foxconn, nakon što su im cijene potonule za gotovo 10 posto.
Australski burzovni indeks ASX 200 pao je 6,3 posto u jutarnjoj trgovini, a novozelandski NZX 50 izgubio još 3,5 posto.
I cijene dionica u Hong Kongu i Kini zaronile su u ponedjeljak - hongkonški Hang Seng indeks pao je 8 posto u ranoj trgovini, pri čemu su cijene dionica online divova Alibabe i Tencenta pale su za više od 8 posto. Kineski indeks CSI300 pao je 4,5 posto. Kina je suočena s američkim carinama većim od 50 posto.
Jedini prekidač panične rasprodaje je Trumpov iPhone
Azijska tržišta prate najlošiju dvodnevnu izvedbu dionica na Wall Streetu u posljednjih pet godina. Povrh izbrisanih gotovo šest bilijuna dolara vrijednosti američkih dionica u četvrtak i petak, terminske cijene američkih dionica pale su i u nedjelju navečer. Američki S&P 500 indeks u petak je bio u minusu 17 posto od svoje rekordne razine, a padne li 20 posto ispod rekordne razine, ulazi u ‘medvjeđe tržište‘, što je zlokoban znak za ulagače, a možda i za šire gospodarstvo.
Nastavak ‘pokolja‘ na burzama uslijedilo je nakon što je američki predsjednik Donald Trump novinarima u nedjelju navečer izjavio da kako ‘ne želi da nešto pada, ali ponekad morate uzeti lijek da biste nešto popravili‘, a također je kazao da neće sklopiti dogovor s Kinom dok se ne riješi trgovinski deficit SAD-a.
- Jedini pravi prekidač panične rasprodaje je iPhone predsjednika Trumpa, a on pokazuje malo znakova da ga rasprodaja na burzama dovoljno smeta da bi preispitao svoj politički stav u koji je vjerovao desetljećima - rekao je Sean Callow, viši FX analitičar u ITC Markets u Sydneyu.
Europske burze potonule više od 5,5 posto
Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica dodatno oštro pale, zaronivši na najnižu razinu u 16 mjeseci, jer se zbog strahovanja od eskalacije carinskog rata i rizika od recesije tržišta ne smiruju.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 5.8 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo više od 8 posto.
Jutros je londonski FTSE indeks potonuo 5,73 posto, na 7.586 bodova, frankfurtski DAX 7,74 posto, na 19.046 bodova, a pariški CAC 6,84 posto, na 6.777 bodova.