Bačić: Nema više nekontroliranog širenja građevinskih područja!
48 sati 2025. Branko Bačić
Od 1. siječnja kreću novi planovi i to na nekoliko razina: državni prostorni plan, prostorni plan županija i prostorni plan općine ili grada
Godišnji Susret gradonačelnika i poduzetnika na konferenciji 48 sati koja se u organizaciji Lidera i Udruge gradova održava u Zadru, zaključen je temom koja je po dinamici razvoja, količini investicija i važnosti za lokalne zajednice možda i najzahtjevnija u cijelom javnom sektoru. Zakon o prostornom planiranju novi je zakonski prijedlog nastao u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a novine koje će itekako promijeniti načine na koje se šire građevinske zone predstavio je pred sam ministar i potpredsjednik Vlade Branko Bačić.
Glavna poruka ministrovog izlaganja bila je da se ovim prijedlogom uvode jasnija pravila koja se tiču svih segmenata prostornog planiranja i to prvenstveno kako bi se spriječilo nekontrolirano širenje građevinskih područja. Prema novim odredbama, postojeća građevinska područja više se ne mogu širiti sve dok unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom. Osim toga, zakon će posebno zaštiti javne prostore na obali i pomorskom dobru, pogotovo zbog nekontroliranog postavljanja mobilnih kućica i glamping naselja diljem obale.
Novost je da će se svi planovi izrađivati digitalno u ePlanovima i to već od 1. siječnja sljedeće godine, osim toga, bit će nekoliko raznima prostornih planova - državni prostorni plan, prostorni plan županija i prostorni plan općine ili grada. Svi će biti izrađeni po istom standardu, transparentni i javno dostupni, a bit će i povezani s eDozvolama.
Hibridni mehanizmi
Hrvatski sustav prostornog uređenja s ovim zakonom, dodao je, dobiva nove, brže i fleksibilnije instrumente, i to kroz uvođenje urbanističkih i infrastrukturnih projekata kao hibridnih mehanizama koji objedinjuju više postupaka u jedan, od zaštite okoliša i prirode, prostornog uređenja i izdavanja lokacijske dozvole, čime se značajno skraćuju dosadašnje procedure.
- Urbanistički projekti koristit će se za priuštivo stanovanje, za javne društvene i sportsko-rekreacijske građevine poput bolnica, škola, vrtića i sportskih dvorana, kao i za zahvate na pomorskom dobru na područjima gdje nije propisana obveza donošenja UPU-a. S druge strane, infrastrukturni projekti državnog značaja primjenjivat će se za cestovnu, željezničku, vodnu, energetsku i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Detalji oba postupka bit će dodatno uređeni uredbom Vlade – najavio je Bačić.
Definiranje natječaja
Zakon donosi i jasnije definiranje natječaja iz područja arhitekture i urbanizma. Urbanistički natječaji odvajaju se od arhitektonskih, a lokalni prostorni planovi ubuduće će propisivati obvezu javnog arhitektonskog natječaja za idejna rješenja zgrada i zahvata javne i društvene namjene na zemljištu u vlasništvu lokalne samouprave, kao i za sve projekte koji su od osobite važnosti za krajobraz.
Propisuje se i standardizirana procedura: osnivanje povjerenstva na razini lokalne jedinice te financiranje natječaja iz proračuna javnih i privatnih naručitelja. Rok za provedbu natječaja bit će ograničen na osam mjeseci, a provedbeni detalji definirat će se pravilnikom.
U praksi, novi hibridni modeli i jasnija pravila za natječaje trebali bi ubrzati pripremu projekata, smanjiti administrativna uska grla i omogućiti kvalitetnije planiranje prostora, posebno na područjima od strateškog i javnog interesa.
- Hrvatski sustav prostornog uređenja uvodi jasnija pravila kako bi se spriječilo nekontrolirano širenje građevinskih područja. Prema novim odredbama, postojeća građevinska područja više se ne mogu širiti sve dok unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom. Time se potiče racionalnije korištenje već planiranog prostora i izbjegava stvaranje novih, infrastrukturno neuređenih zona - istaknuo je ministar.
Dodatno, kaže, uvodi se mehanizam koji lokalne jedinice potiče na odgovornije upravljanje prostorom. Primjerice, ako grad ili općina u roku od tri godine ne donese urbanistički plan uređenja, ili ga donese, ali područje ne opremi osnovnom infrastrukturom, investitor dobiva pravni interes da sam ishoduje građevinsku dozvolu za tu infrastrukturu. U tom slučaju, dozvolu izdaje Ministarstvo, a ne lokalna samouprava.
Prema njegovim riječima, ovim se mjerama želi osigurati održivije, urednije i ekonomičnije upravljanje građevinskim područjima te ubrzati realizacija projekata koji godinama stoje zbog neprovedenog planiranja ili nedostatka komunalnog opremanja.
Austrijski poučak
Nakon ministrovog izlaganja uslijedio je posljednji panel na konferenciji 48 sati pod imenom Prostorni planovi nove generacije i sredstva iz EU fondova, koji je dodatno rasvijetlio različite izazove prakse, od dinamike donošenja planova do stvarnih potreba gradova i tržišta. Uz ministra Bačića, raspravi su se pridružili i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec, Vlatko Roland iz Prehnita, Dubravka Lubina iz Plan 360 te Juraj Čošić iz Fortis Labora.
Zurovec je govorio iz perspektive jedinice lokalne samouprave koja je trenutačno među najtraženijima za život i investicije, ali i dalje osjeća ograničenja zastarjelih planova.
- To je ozbiljan izazov - kazao je Zurovec te naglasio kako taj grad već deset godina koristi online prostorne planove i da imaju preko 3.500 zahtjeva za izmjenama, što je znak da i građani i realni sektor sudjeluju u raspravi o prostornom planu. Ispričao je i kako je nedavno stigao dopis iz Austrije da je nekoj zgradi, nakon 100 godina od gradnje, istekla garancija.
- Volio bih da i mi imamo tako funkcionalne baze podataka - veli Zurovec.
Novi projekti
Roland je pohvalio napore Ministarstva prema digitalizaciji što je itekako pomoglo realnom sektoru da razviju neke nove inovativne projekte.
- Digitalizacijom su stavljene prave stvari na pravo mjesto - rekao je.
Lubina je posebno pohvalili napore da se očuvao prostor na obali, tim više jer se kompanija Plan 360 bavi izradom karata, i to uglavnom turističkih karata u analognom i digitalnom obliku.
- Trudimo se ponuditi i drugačiji kartografski sadržaj turističkim destinacijama i dionicima turizma - rekla je Lubina.
Svi novi državni digitalni alati pomoći će ne samo državi i gradovima i drugim lokalnim sredinama, nego i investitorima da i sami lakše brže i jednostavnije vizualiziraju svoje nove projekte koji će biti na sveobuhvatnu korist, zaključio je Čošić.
Time je i završena dvodnevna konferencija 48 sati, koje je okupila ove godine više od 500 posjetitelja i koja je ponovno spojila i gradonačelnike i poduzetnike i vjerojatno iskristalizirala brojne nove mogućnosti njihove suradnje.