Hrvatska je lani imala drugi najveći rast BDP-a nakon Malte u cijeloj Europskoj uniji. Podatak je to kojem bi se trebalo veseliti... No sada slijedi ono bolno ‘ali‘, baš kao u vicevima s jednom dobrom i jednom lošom vijesti. A loša je vijest u ovome slučaju da priličan dio tog rasta možemo zahvaliti europskim fondovima – koji neće uvijek biti toliko izdašni.
– Bez priljeva iz fondova EU-a prošlogodišnji realni rast BDP-a bio bi barem jedan postotni bod niži. Riječ je o procjeni izravnih učinaka, dakle bez učinka multiplikatora, za koji mislimo da ga je nemoguće točno izračunati. Ipak, smatramo da bi hipotetski prestanak priljeva sredstava iz fondova EU-a zaustavio rast građevinarstva jer bi usporio infrastrukturne projekte, energetsku obnovu zgrada te obnovu od potresa – iznio je procjenu voditelj obvezničkog poslovanja u InterCapitalu Ivan Dražetić i dodao da je građevinarstvo lani dominiralo u obujmu ukupnih investicija, o čemu svjedoči i realna godišnja stopa rasta sektora od 4,5 posto.
Uzevši u obzir rast obujma građevinskh radova tijekom 2023., svi analitičari slažu se da je nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital godinu dana zaredom rezultat poboljšanja apsorpcije i uspješnijeg korištenja sredstava iz europskih fondova.
– Doprinos investicija u fiksni kapital jest 0,8 postotnih bodova, prije svega pod utjecajem fondova EU-a, čiji doprinos aktualnim stopama rasta BDP-a u posljednjih nekoliko godina procjenjujemo na jedan do 1,5 postotnih bodova – rekao je HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Fondovi i doznake iz inozemstva
Iako i u HNB-u navode da je investicijska aktivnost bila pod utjecajem rasta javnih investicija uvelike povezanih s programima financiranima novcem iz europskih fondova, navode da nema preciznih procjena učinka korištenja fondovskih sredstava na kretanje BDP-a, kao ni ocjene doprinosa priljeva osobnih doznaka iz inozemstva, koje su 2022. dosegnule 7,6 posto BDP-a (priljev naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu i osobnih transfera)
– Hrvatska svakako pripada skupini zemalja u kojima oba ekonomska fenomena imaju veliku relativnu važnost u odnosu na ukupnu ekonomsku aktivnost, zato bi domaća ekonomija, da oni izostanu, izgledala posve drukčije. Kad je riječ o korištenju sredstava iz europskog proračuna, što uključuje Europske strukturne i investicijske fondove, zatim sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost te sredstva Zajedničke poljoprivredne politike, Hrvatskoj je zajedno s Bugarskom najvažniji raspoloživi iznos za sedmogodišnje proračunsko razdoblje (2021. - 2027.) u odnosu na BDP (iz 2022.).
Konkretan utjecaj, bilo korištenja sredstava iz europskog proračuna bilo priljeva osobnih doznaka na ekonomsku aktivnost, teško je odrediti zbog niza čimbenika, poput heterogenosti projekata koji se financiraju europskim novcem, od socijalnih do infrastrukturnih, stupnja uvozne ovisnosti potrošnje novca iz europskog novca, načina prelijevanja osobnih doznaka iz inozemstva na potrošnju i investicije u zemlji – naveli su iz HNB-a.
Detaljnu analizu sadašnjeg stanja i prognoze za budućnost pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.