Bez industrije turizam ne stvara bogatstvo, već uvozi inflaciju
Hrvatska troši više nego što proizvodi – turizam puni blagajne, ali bez reindustrijalizacije nema rasta plaća, izvoza ni stabilnog proračuna
Piše: Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci
Posljednjih godina Hrvatska je naizgled u paradoksalnoj situaciji: ostvaruje rekordne prihode od turizma, sektor prelazi dvadeset posto BDP-a, a istodobno raste inflacija, proračunski deficit pritisnut je socijalnim transferima, raste uvozna ovisnost i padaju proizvodni kapaciteti. Turizam, premda je motor potrošnje, postao je i generator strukturnih slabosti: on stvara potražnju koju domaća industrija ne prati. Hoteli, restorani i apartmani opskrbljuju se hranom, energijom, opremom i uslugama iz uvoza, a lokalna proizvodnja stagnira. Tako se slabi domaća dodana vrijednost, povećava deficit robne razmjene i posredno potiče rast cijena. Hrvatska se trenutačno ne koristi turizmom kao polugom industrijskog razvoja, već kao zamjenom za njega. Inflacija postaje uvezena, a država odgovara vatrogasnim mjerama – ograničavanjem cijena, intervencijama u proračunu i subvencijama – koje kratkoročno smiruju tenzije, ali dugoročno narušavaju tržišne mehanizme i konkurentnost.
Upravo zato ponovno se otvara ključno pitanje: može li se Hrvatska obraniti od inflacije i osigurati održiv rast dohotka bez povratka proizvodnji, odnosno bez reindustrijalizacije?
