Biznis i politika
StoryEditor

Bez stranaca u građevinarstvu i turizmu nedostajalo bi 40 posto radne snage

29. Svibanj 2024.
Strani radnicifoto Shutterstock

Dva od pet radnika u građevinskom sektoru su stranci, a u vrijeme visoke sezone sličan omjer stranih i domaćih radnika vlada i u turizmu. Procjenjuje se da je lani u Hrvatskoj radilo oko 120 tisuća stranih radnika, a s obzirom na to da su ove godine već u prva četiri mjeseca izdane 72 tisuće dozvola, broj stranaca na radu u Hrvatskoj još će narasti. Dok je poslodavcima radna snaga nasušna, u predizbornoj kampanji s desne strane političkog spektra mogli su se čuti razni prijedlozi o smanjenju broja stranih radnika. Kakve bi to posljedice imalo na hrvatsko gospodarstvo?

– Hrvatska je dvadeset godina naglašeno razvijala servisni sektor nauštrb industrijskoga i poljoprivrednoga. Danas servisni sektor tvori 44 posto našeg BDP-a. S druge strane, zbog niza razloga smanjili su se raspoloživi ljudski potencijali. Velik dio otišao je u inozemstvo ili radi u susjednim zemljama, osobito oni koji žive u pograničnom području, a bazen iz kojega smo prije crpili radnu snagu, onaj iz bivše Jugoslavije, iscrpljen je. Dodamo li tomu da su javne politike, poput blagoga kažnjavanja ranog umirovljenja, još više smanjile raspoloživu radnu snagu, jednostavno je objasniti naglu potrebu za uvozom radnika, i to uglavnom za niže plaćena radna mjesta. Iluzija je da ćemo uspjeti vratiti Hrvate iz dijaspore, možda eventualno one koji su otišli posljednjih dvadesetak godina. Nemamo izbora nego uvoziti radnu snagu iz Azije. U suprotnome nam slijedi sekularna stagnacija. Nema rasta bez radne snage – objasnio je konzultant Damir Novotny.
 
Koliko bi odluke o zabrani uvoza utjecale na BDP, teško je procijeniti. Naime, u HNB-u su nam objasnili da nemaju takve procjene zbog metodoloških ograničenja, ponajprije nedovoljne statističke osnovice povezane s brojem stranih radnika.
 
Negativni demografski trendovi u mnogim zemljama, pa i Hrvatskoj, smanjili su broj aktivnoga radnog stanovništva, a iako Hrvatska ima stotinu tisuća nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, poslodavci teško nalaze radnike.

Stranac je skuplji

– Nastavlja se napetost na tržištu rada, što najbolje vidimo u podacima da 45 posto menadžera u industriji, 28 posto u uslugama te čak 63 posto njih u graditeljstvu, nasuprot 20 posto, 28 posto te 26 posto u istim sektorima na razini EU-a, manjak radne snage ističe kao jedno od glavnih ograničenja u poslovanju. Na razini hotelske branše čak 85 posto menadžera nedostupnost radne snage smatra jednim od najvećih zapreka poslovanju, zato očekujemo od 50 do 60 tisuća radnih dozvola za stranu radnu snagu ove godine, u odnosu na 46 tisuća lani. Prema našoj internoj anketi o radnoj snazi u turizmu, procijenjeno je da će 38 posto sezonskih radnika ove godine doći s inozemnih tržišta. Uvrštenje mnogih radnih mjesta u graditeljstvu, turizmu i drugim granama na HZZ-ove deficitarne popise samo potvrđuje kroničan manjak radnika, koji je nužno supstituirati uvozom – rekao je HUP-ov glavni ekonomist ​ Hrvoje Stojić.

Demantirao je pritom tezu da strani radnici ruše cijenu rada. Naveo je da je zapošljavanje stranaca u graditeljstvu od 30 do 40 posto skuplje (u nekim situacijama i dvostruko), a za stranog radnika u turizmu mora se platiti od 3000 do 5000 eura više na godišnjoj razini. Osim toga, u kontinuiranim poboljšanjima kolektivnih ugovora u te dvije grane domaće ekonomije razrađena su primanja prema pojedinim pozicijama u skladu s odnosima na tržištu rada te bez obzira na to je li riječ o domaćem ili stranom radniku.
 
Što još o ovoj temi kažu stručnjaci i poduzetnici kojima je nasušno potrebna strana radna snaga te koje se potencijalne mjere predlažu pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.
Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera
 
14. srpanj 2024 16:03