Biosigurnost: Hrvatska iz svojih pogrešaka ništa nije naučila

Upravo kad je Lijepa Naša bila pohvaljena, i to kad je u lipnju ove godine objavljeno 'Izvješće o epidemiološkoj analizi afričke svinjske kuge u Europskoj uniji tijekom 2024. godine', samo tri mjeseca poslije u Hrvatskoj se ponovno pojavio virus koji izaziva tu bolest. Izvješće je sastavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Pitanje je pak kako osigurati da nam biosigurnost (kontinuirano smanjenje rizika od unosa uzročnika bolesti u objekt) bude na višoj razini, ne samo kad je u pitanju afrička svinjska kuga (ASK) nego i druge bolesti domaćih životinja.

Prije dvije godine u Hrvatskoj i Rumunjskoj bile su velike epidemije ASK-a, a lani se u EU-u broj oboljelih domaćih svinja smanjio za 83 posto u odnosu na 2023. – zabilježena su 333 slučaja u usporedbi s 1929 iz prethodne godine. Opći pad pojavnosti ASK-a prije svega se pripisuje smanjenju pojave te bolesti u Rumunjskoj i Hrvatskoj. Naime, u Hrvatskoj je lani primijećeno znatno smanjenje broja slučajeva, samo šest u istočnoj Hrvatskoj, a na istome su području godinu prije zabilježena 1124. Ujedno je riječ o najmanjem broju zabilježenih slučajeva na godišnjoj razini u Europskoj uniji od 2017. godine.

Zatišje pred buru

A onda se ASK vratio na velika vrata. Ipak, čini se da je to manji problem u odnosu na onaj da iz prethodne dvije godine nismo ništa naučili. Ili barem nisu oni koji su trebali. U posljednje dvije godine nekoliko smo puta razgovarali sa stručnjacima, od kojih su neki i uzgajivači svinja, koji su nam rekli da ima poljoprivrednih gospodarstava na koja ulazi tko god i kada želi, što je nevjerojatno, pogotovo zato što ASK stalno vreba. Još jedna djelatnost utječe na razvoj bolesti, tako tipična za Hrvate (i ostale Balkance), crno tržište svinja i svinjskog mesa, čega je država, kažu upućeni, svjesna, ali ne čini mnogo, ili bar ne čini dovoljno da to suzbije ako se već ne može iskorijeniti.