‘;
Ne tako davno predviđalo se da će inflacija dosad biti obuzdana, ali taj se datum stalno pomiče dalje u budućnost. Inflacija je od prijelazne postala postojana, a svaka nova objava podataka o indeksu potrošačkih cijena dokazuje da je borba s njom daleko od završene
Ubrzanje indeksa potrošačkih cijena tri mjeseca zaredom i najveća inflacija u prosincu od svih zemalja eurozone. Tim ne baš sjajnim vijestima započela je 2025. godina u Hrvatskoj, nagovijestivši da je prerano za otvaranje šampanjca i proslavu kraja rata s inflacijom. Ne tako davno predviđalo se da će inflacija dosad biti obuzdana, no taj se datum stalno pomiče dalje u budućnost. Inflacija je od prijelazne postala postojana, a svaka nova objava podataka o indeksu potrošačkih cijena dokazuje da je borba s njom daleko od završene.
– Čak šest kategorija harmoniziranog indeksa cijena bilježi rast od pet ili više posto: restorani i hoteli (11,2 posto), razna dobra i usluge (6,4 posto), obrazovanje (5,4 posto), hrana i bezalkoholna pića (5,1 posto), zdravlje (5,1 posto) te alkoholna pića i duhan (pet posto). Nadalje, rast temeljne inflacije upućuje na trajne inflatorne pritiske unutar gospodarstva. Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne komponente poput energije i neprehrambenih proizvoda, odražava rast troškova rada, povećanu domaću potražnju i strukturne rigidnosti u sektorima poput usluga i prerađene hrane. Ona je velik izazov jer je otpornija na kratkoročne mjere monetarne politike i često upućuje na dublje strukturne probleme u gospodarstvu – objašnjava Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa.
Monetarna politika, poput promjene kamatnih stopa, može relativno brzo utjecati na smanjenje inflacije povezane s volatilnim komponentama, ali njezin je učinak na temeljnu inflaciju ograničen jer ona odražava trajne pritiske, poput rasta troškova rada, niske produktivnosti, strukturne rigidnosti na tržištu rada i nedovoljne konkurencije, posebno u sektorima koji su iznimno radnointenzivni, poput usluga.
– Primjerice, rast cijena usluga od 5,1 posto na godišnjoj razini proizlazi iz povećanja troškova rada i snažne domaće potražnje, a prerađena hrana bilježi rast od 4,9 posto, što dodatno potvrđuje prisutnost strukturnih problema. Monetarna politika ima ograničen utjecaj na temeljnu inflaciju jer ona često proizlazi iz čimbenika poput dugoročnih kolektivnih ugovora, koji određuju plaće u javnom sektoru, administrativno određenih cijena (npr. zdravstvo i obrazovanje) i inflacijskih očekivanja, što zahtijeva vrijeme i šire reforme za prilagodbu. Takvi pritisci ne mogu se riješiti isključivo smanjenjem agregatne potražnje jer su povezani s nefleksibilnostima unutar ekonomskog sustava. Stoga dugoročno obuzdavanje temeljne inflacije zahtijeva kombinaciju monetarne politike i strukturnih reformi usmjerenih na povećanje produktivnosti, smanjenje rigidnosti i jačanje konkurencije u ključnim sektorima – objašnjava Pribičević, koja očekuje da će inflacija u 2025. godini biti bliže HNB-ovim projekcijama (3,5 posto) nego Vladinim očekivanjima (2,7 posto), zbog trenutačnih strukturnih izazova unutar domaćega gospodarstva, uključujući ograničenu produktivnost, konkurenciju na unutarnjem tržištu i rigidnosti na tržištu rada te zbog rizika od nastavka visokog rasta cijena usluga i hrane.
Prema njezinu mišljenju, zbog povećanja plaća i visokih troškova rada, posebno u sektorima poput turizma i javnih usluga, u 2025. usluge će ostati ključni generator inflacije.
Što prognoziraju drugi analitičari, što bi sve moglo pridonijeti daljnjem rastu inflacije i koliko je dostižna čarobna stopa inflacije od dva posto, pročitajte u ostatku teksta objavljenog u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.