Biznis i politika
StoryEditor

Borba s inflacijom: Hrvatska spas vidi u eurozoni, zemlje regije vjeruju u stabilnost domaćih valuta

01. Listopad 2022.

Piše: Anamarija Mujanović

'Naša je velika sreća što smo se našli tu gdje jesmo' riječi su zamjenika guvernera Hrvatske narodne banke Michaela Faulanda o ulasku Hrvatske u europodručje za vrijeme najgore inflacije u posljednjih nekoliko desetljeća.

Fauland je zajedno s guvernerima središnjih banaka Crne Gore, Albanije, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, baš kao i s predsjednicom Izvršnog odbora AIK banke iz Srbije sudjelovao na panelu pod nazivom 'Monetarna politika u inflatornom okruženju'.

Na drugom, i posljednjem, danu devetog summita ministara financija, guvernera i ravnatelja poreznih uprava u Crnoj Gori, predstavnici država razgovarali su o trenutnoj situaciji na Zapadnom Balkanu, što su do sada učinili po pitanju ublažavanja inflatornih šokova i kakvu monetarnu politiku planiraju u budućnosti.

Dok svi očekuju da će inflacija nastaviti svoju rastuću putanju do kraja 2023. godine, za godinu nakon, 2024., postoje velika očekivanja o padu inflacije te povratku u neko 'staro normalno' kakvo su svi na trenutak osjetili krajem prošle godine.

Fauland je inflaciju opisao kao iznimno tešku bolest, no ipak rekao je da se Hrvatska našla u sretnoj situaciji s obzirom da je, samo nekoliko mjeseci nakon proglašenja pandemije, u srpnju 2020. godine ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II) što je bio veliki korak naprijed u procesu stupanja u eurozonu te da je Hrvatska narodna banka samim time uspostavila blisku suradnju s Europskom središnjom bankom.

U eurozonu bez brige

Viceguverner Hrvatske narodne banke podsjetio je i da su s početkom koronakrize devizna tržišta u Hrvatskoj imala strahovita kretanja no da se do ulaska u ERM II situacija smirila pa Hrvatska danas bez ikakvog problema može reći da udara na deviznim tržištima nema te da ulazimo u europodručje bez ikakvih 'potresa u deviznim tržištima'.

Sugovornici su se tijekom panela dotakli i vrlo aktualne teme kamatnih stopa. Zanimljiv je podatak iznio i guverner Banke Albanije, Gent Sejko, rekavši da 'Albanija ima manju inflaciju nego ostale države zapadnog Balkana' i to, kako je rekao, jer vlada nije podigla cijene energenata. No albanski je guverner rekao i da će se vjerojatno uskoro morati uvoditi mjere kojima će se povećati cijene, no za sada su inflaciju pokušavali 'ukrotiti' bez podizanja cijena. Prema podacima koje su iznijeli državni dužnosnici u ova dva dana summita, inflacija u Albaniji trenutno iznosi 7,5 posto dok je cilj do 2024. spustiti tu brojku na tri posto.

- Imamo dobre primjere iz prošlih kriza tako da smo oprezni i vjerujemo da će naša borba s inflacijom biti uspješna – rekao je Sejko.

Optimistično i oprezno

I dok su svi predstavnici država koje nisu dio europodručja govorili da tako planiraju i ostati sve dok su lokalne valute stabilne, guverneri su se dotakli i drugih država komentirajući trenutno stanje u vrijeme 'krize svih kriza'.

- Cijeli svijet se nalazi u delikatnoj situaciji, imate globalni rast koji usporava, tehnička recesija je sveprisutna, a prije dvije godine je bila i COVID kriza koja je ostavila traga na javnim financijama – rekao je Fauland.

Prema riječima Faulanda, fiskalni prostor se u svijetu izgubio, javni dug 'otišao gore' za više od 15 bodova, a središnje banke u ovim okolnostima ne mogu 'stajati i gledati' jer već kada inflacija pređe nekih pet posto kreće se hraniti sama od sebe pa je ključno podići kamatne stope.

Ipak, zaključak panela bi ipak mogao biti 'optimistično i oprezno' jer dokle god nositelji monetarne politike vole govoriti će se cijela situacija smiriti kroz nekoliko mjeseci, oprez u postavljanju monetarne i fiskalne politike mora biti prisutan jer, prema riječima sugovornika, fiskalna politika ne smije biti 'prelabava' jer su upravo pod njenim velikim utjecajem i kamatne stope.

I dok se govorilo o već postojećim mjerama borbe protiv inflacije, i formiranju budžeta, planovi za budućnost i dalje su promjenjivi jer u vrijeme ekonomske neizvjesnosti, divljajuće inflacije i problema u opkrbi energentima, svi se nadaju 'boljem sutra'. 

28. studeni 2022 21:02