Biznis i politika
StoryEditor

Borbi s inflacijom ne nazire se kraj, ECB priprema još jedno povećanje kamatnih stopa

24. Listopad 2022.

Europska središnja banka priprema još jedno snažno povećanje kamatnih stopa ovog tjedna, a trenutno se svi pitaju koliko će visoko povećanje biti.

Drugo uzastopno povećanje od tri četvrtine boda, koje se ranije ove godine činilo gotovo nezamislivim, očekuje se u četvrtak pa će tako stopa na depozite doseći 1,5 posto.

Rijetki vjeruju da će se ta stopa udomaćiti na tržištu, no ulagači i ekonomisti trenutno se pitaju koliko zapravo stopa može rasti dok recesija pokrenuta energetskom krizom kuca pred vratima eurozone i dok se kućanstva bore s naglim rastom računa za grijanje.

Analitičari smatraju da će kamatna stopa na depozite dosegnuti vrhunac od 2,5 posto u ožujku, iako očekuju da će se tempo povećanja smanjiti od studenog.

Borba ni približno gotova

Dvodnevni sastanak ECB-ovih dužnosnika također bi mogao donijeti i strože uvjete za jeftine zajmove banaka, kao i naznake o tome kako dužnosnici planiraju odmotati milijarde eura od kupnje imovine.

‒ Europska središnja banka nije ni približno gotova s borbom protiv inflacije, ali će možda početi djelovati fleksibilnije od početka sljedeće godine ‒ izjavio je Elmar Voelker, analitičar za fiksne prihode najveće njemačke regionalne državne banke Landesbank Baden-Wuerttemberg.

Gospodarstvo eurozone već se bori, a indeks aktivnosti privatnog sektora objavljen u ponedjeljak pada već četvrti mjesec. Prema S&P Globalu to bi značilo pad od 0,2 posto u tekućem kvartalu.

Međunarodni monetarni fond upozorava na ‘toksičnu mješavinu‘ brze inflacije i slabog gospodarskog rasta, a predviđaju i recesiju u više od polovice od 19 članica eurozone ove zime. Istodobno vjeruju da će se stroga monetarna politika vjerojatno morati nastaviti i sljedeće godine.

Problem bi mogao biti i protezanje kamatnih stopa na višu razinu od one od 2 posto, koja je teoretska točka za početak sputavanja gospodarstva.

Ne smije prerano popustiti

Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel prošlog je tjedna u Washingtonu rekao da ECB ‘ne smije prerano popustiti‘, dok je guverner slovačke središnje banke izjavio da se ‘mora nastaviti s radom‘. Tržišta predviđaju da će se troškovi posudbe popeti iznad 3 posto u 2023. godini, odnosno na razinu koju bi mnogi nazvali ‘razumnom‘.

S druge strane, španjolska središnja banka procjenjuje da bi vrhunska kamatna stopa između 2,25 i 2,5 posto mogla vratiti inflaciju na ciljanih dva posto u srednjoročnom razdoblju, dok guverner portugalske središnje banke Mario Centeno vjeruje da bi ECB se u ‘najgorem slučaju‘ trebala povući ako se zaključi da su otišli predaleko.

Cijene nisu jedina tema o kojoj se raspravlja. Kreatori politike mogu najaviti strože uvjete za dugoročne TLTRO zajmove banaka, koji su osmišljeni da potaknu kredit, ali čiji su uvjeti postali previše velikodušni. ECB vjeruje da je promjena zakona izvediva.

Moglo bi se raspravljati i o kvantitativnom pooštravanju, procesu rasterećenja od gotovo pet trilijuna eura obveznica koje je ECB akumulirala, uglavnom tijekom nedavne krize, iako se još ne očekuju konkretne mjere.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je europskim zakonodavcima prošlog mjeseca da će QT započeti ‘u dogledno vrijeme‘. Neki dužnosnici favoriziraju smanjenje bilance ECB-a jednostavnim dopuštanjem dospijeća obveznica, dok se usredotočuju na stope kako bi se inflacijska očekivanja držala pod kontrolom.

‒ Za očekivati je određeni stupanj sekundarnih učinaka kako realne plaće budu sustizale ‒ rekao je ovaj mjesec šef irske središnje banke Gabriel Makhlouf rekavši da žele izbjeći učinke treće ili četvrte runde pri čemu se ‘ugrađuju očekivanja više inflacije‘.

20. studeni 2024 06:27