Švicarska banka UBS preuzima konkurentsku banku Credit Suisse za tri milijarde franaka, odnosno 3,035 milijarde eura. Čelnici švicarske vlade i regulatori rekli su da je ovaj na brzinu dogovoren posao trenutno najučinkovitiji način da se umiri ulagače s obzirom na drastični pad dionica Credit Suissea nakon propasti Silicon Valley banke.
Švicarska narodna banka zbog toga je pristala dati zajam do 100 milijardi švicarskih franaka, a švicarski financijski regulator objavio je da će privremeno suspendirati neke propise ne bi li pomogao UBS-u probaviti svog glavnog konkurenta. O tome smo razgovarali s profesorom ekonomije Borisom Podobnikom.
Prekid neutralnosti
- Rat je opravdan ako je šteta koju nanosiš protivniku veća od štete koju sam trpiš, a to ima smisla i u ekonomskom ratu. Samo, šteta koju su švicarske banke nanijele ruskim bankama i građanima je daleko manja od one koju će dugoročno pretrpjeti švicarski bankarski sustav, posebno njihova reputacija u bankarstvu. A najmanji problem je ovo što se događa oko Credit Suissea i spajanja s UBS-om.
Švicarci su sigurno nerado nametnuli sankcije ruskoj centralnoj banci, ali i ruskim građanima, samo su vjerojatno nadali brzom vraćanju u normalu. Na žalost po Švicarce to se nije dogodilo i sada vide kako zamrzavanje imovine jedne države odašilje jasnu i lošu poruku mnogim zemljama u svijetu - Švicarska više nije neutralna zemlja, što ste primijetili, i premda su se uspjeli othrvati Hitleru i nacizmu, ovaj rat u Europi označio je prekid njihove neutralnosti - rekao je Podobnik za Lider.
Objašnjavajući važnost situacije s Credit Suisseom za bankarski sektor, Podobnik se upitao koji će Rus ili Kinez, pa čak i Indijac poželjeti državni novac u zemlji koja taj isti novac može zamrznuti, pa čak i oduzeti? Dodao je da će od napuštanja švicarske neutralne politike u bankarstvu najviše profitirati banke u Dohi, možda Hong Kongu i Singapuru.
Hrvatski bankarski sustav ‘robusniji na krize ovog tipa‘
Čak ni spajanje Credit Suissea s UBS-om, koje je inicirano ‘da se sačuva reputacija u švicarski bankarski sustav među zapadnim državama‘, neće promijeniti stav svjetskog istoka i juga jer upravo je država Švicarska ta koja je donijela odluku o zamrzavanju ruskog novca, a ne pojedine banke.
- Odlazak kapitala iz švicarskog bankarskog sustava nekih velikih azijskih naroda, a posebno Kineza, ne odvija se samo zbog napuštanja švicarske neutralne pozicije u bankarstvu, već i stoga što su Kinezi svjesni kako im Amerikanci već neko vrijeme potiho nameću sankcije. Prvo je zapad sankcionirao samo jednu tehnološku firmu, Huawei, a sada već postoji i zabrana izvoza tehnologije čipova, a znamo da su čipovi ugrađeni u svim ozbiljnijim industrijskim proizvodima.
Ako su sankcije puno manjoj Rusiji izazvale poremećaje na zapadu u opskrbi sirovina i energenata, što možemo očekivati kod nas na zapadu ako ozbiljnije sankcije krenu prema Kini koja nosi 28 posto industrijske proizvodnje svijeta? To svakome ostavljam na maštu, a ogromni poremećaji u opskrbnim lancima sigurno povlače i inflaciju, a njeno trajanje ovisilo bi o tome kojom brzinom se recimo kineski dobavljači mogu zamijeniti s nekim drugima - komentirao je Podobnik i dodao da je problem što je danas Indija kao moguća zamjena Kini politički i ekonomski kao zemlja BRICS-a bliža Rusiji i Kini nego zapadu.
Od 8. ožujka do 17. ožujka, ZABA je pala malenih 0.4 posto, a HPB za europske pojmove niskih 6.5 posto, što pokazuje da je hrvatski bankarski sustav ‘robusniji na krize ovog tipa od europskog prosjeka, vjerojatno zato što su naše banke konzervativnije, manje sklone riskantnim investicijama i sklonije poslovanju s građanima‘.
Morat će doći do novog tiskanja novca
- Amerika i EU su od početka pandemije dugo tiskajući novac pomagali građanima u lockdownu, ali i posrnulim firmama u vrijeme prekinutih lanaca opskrbe, posebno energetskih, samo što su računi sada počeli dolaziti na naplatu jer nema besplatnog ručka. Usput se pomagalo ne samo dobrim, već i lošim firmama i bankama, jer kad novca ima u izobilju, nema kriterija pri dijeljenju.
Kad inflacija krene rasti, država počinje povećavati kamatne stope kako bi smanjila ekonomsku aktivnost, a to najviše udara upravo loše banke i firme. Jasno je da u Americi, a posebno u Švicarskoj, nitko ne voli kad banke propadaju pa je sada stabilnost bankarskog sustava vjerojatno veći prioritet nego inflacija - kazao je Podobnik.
Depozite u Americi sada se pokriva čak i kada nisu zaštićeni, što je suprotno zakonu koji štiti depozite do 250 tisuća dolara, a to znači da se s obzirom na broj i veličinu banaka u problemima neće moći platiti samo iz posebnog fonda u koji uplaćuju sve banke u SAD-u za spas depozita, nego da će morati doći do novog tiskanja novca, a samim time i dodatne inflacije, objasnio je profesor Podobnik.