Biznis i politika
StoryEditor

Branimir Jovanović (WIIW): Rast kredita u regiji posljednjih mjeseci znatno je usporen

18. Svibanj 2023.
Branimir Jovanović, Bečki institut za međunarodne ekonomske studije
Ekonomisti iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) česti su gosti hrvatskih konferencija, ali i odlični sugovornici koji rado odgovaraju na novinarska pitanja. Vjerojatno je najpoznatiji među njima bio pokojni Vladimir Gligorov. No u Institutu rade i mlade analitičarske snage, pa nije netočno reći da je poziciju Gligorova kao vrsnog analitičara regije i EU-a ‘naslijedio‘ Branimir Jovanović, koji je u Institutu angažiran upravo kao odličan poznavatelj regije. I Jovanović je Makedonac (koji odlično govori i piše hrvatski) s iskustvom rada u makedonskoj vladi, zbog čega je na glasu kao osoba s velikim teorijskim znanjem i praktičnim iskustvom. Stoga smo s njim ‘pročekirali‘ sve vruće teme.

Iako svi izbjegavaju riječ ‘recesija‘ i umjesto nje upotrebljavaju ‘usporavanje‘, teško je izbjeći pitanje o tome hoće li se uporno visoka inflacija na kraju ipak morati gasiti recesijom, i u Europi i u SAD-u.

– ‘Recesija‘ je tehnički izraz koji označava pad gospodarske aktivnosti u dva uzastopna tromjesečja. Trenutačno se čini da će je ove godine izbjeći gotovo sve europske zemlje, ponajviše zato što je zima bila blaga, zbog čega čega su sve zabilježile neki malen rast u prvome kvartalu. Rat u Ukrajini ušao je u fazu niskog intenziteta ratovanja, pa su se burze smirile. I otvaranje Kine nakon dvije godine politike nultog COVID-a utječe pozitivno. Međutim, situacija je daleko od idealne. Europa će ove godine zabilježiti jedva ikakav rast. Inflacija se nikako ne smiruje, središnje banke ne prestaju dizati kamate. Intenziviraju li se rate, zbog najavljene ukrajinske ofenzive možda će se burze ponovno uzburkati. Ni energetsko pitanje nije riješeno u Europi. Ako iduća zima bude hladna, moguće su restrikcije. Sve u svemu, bit će ovo još jedna neizvjesna godina.

Kojoj pridonosi i dalje restriktivna politika svih središnjih banaka. Kakve su procjene za ovu godinu, koliko bi nas podizanja referentnih stopa još moglo čekati?

– Američki FED i Europska središnja banka upravo su povećali svoje kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. To je deseto FED-ovo povećanje od protekle godine i sedmo ECB-ovo, što je najagresivnije stezanje monetarne politike od naftnih šokova 70-ih godina prošlog stoljeća. Istodobno je aktualna kriza s još jednom bankom u Americi, First Republicom, koja je veća od Silicon Valley Banka, i sve su glasnije priče da su i druge banke u sličnim problemima. Zato sve više analitičara procjenjuje kako je moguće da će FED uskoro prestati sa zaoštravanjem. Njegov guverner Jerome Powell to nije eksplicitno najavio na konferenciji za novinare, ali izjavio je da se ciklus stezanja možda bliži kraju. S druge strane, ECB je u težoj situaciji. Inflacija u EU-u u travnju je iznosila sedam posto, što je više od ožujske stope od 6,9 posto i znatno više od američke inflacije od pet posto. ECB-ova guvernerka ​ Christine Lagarde jasno je dala do znanja da ne namjeravaju stati. Dakle, očekuje se da će ECB, za razliku od FED-a, nastaviti sa zaoštravanjem.

Zbog inflacije, očekivano. Naime, inflacija se globalno cilja na oko dva posto, a pretpostavka je da ćemo se na tu razinu vratiti tek oko 2025. No što je s kumulativnom inflacijom i njezinim utjecajem na ekonomiju? U usporedbi s 2015. godinom to je dvadesetak posto rasta samo u EU-u?

– Kako naš narod kaže: Što je bilo, bilo je. Cijene se nikada neće vratiti na razinu od prije nekoliko godina. To je poznati ekonomski zakon, da one gotovo nikada ne padaju. Oni koji pamte inflaciju iz vremena Jugoslavije, pa čak i s početka devedesetih u Hrvatskoj, dobro znaju da inflacija nepovratno diže cijene. Zato je sada najvažnije poduzeti mjere koje će građane zaštititi od poskupljenja, odnosno povećati plaće, mirovine i socijalne naknade. Ako se to ne učini, stvarni dohodak ljudi bit će manji, što će smanjiti potrošnju, posredno i gospodarsku aktivnost.

Neće li rast plaća i/ili potpore građanima potaknuti inflacijsku spiralu ili nešto slično njoj? Nije da to nismo iskusili.

– Stara je teza da rast plaća u razdobljima inflacije dodatno potiče inflaciju, odnosno otvara inflacijsku spiralu. Najnovije studije ipak pokazuju da se to ne događa baš često. Međunarodni monetarni fond nedavno je objavio studiju o inflacijskim epizodama u razvijenim zemljama u posljednjih šezdeset godina. Iz njih se jasno vidi da, kad inflaciju prati rast plaća, to vrlo rijetko izazove daljnji rast cijena, odnosno u većini slučajeva inflacija se vrlo brzo stabilizira. Mnogo veća opasnost trenutačno stiže iz pojedinih poduzeća koja zloupotrebljavaju situaciju i dižu cijene više nego što je potrebno. Ekonomisti tu pojavu nazivaju greedflation (spoj engleskih riječi greed, pohlepa, i inflation, inflacija, nap. a) i o njoj se sve više govori. Nedavno je o tome progovorila čak i Lagarde.

U bankama je počeo ciklus rasta kamata za klijente. Kad govorimo o korporativnim klijentima, mnogi su već odustali od investiranja, dakle i kredita, a kvaliteta već odobrenih kredita se kvari. Koliko to može loše utjecati na poslovanje banaka?

– Svakako može iako su NPL-ovi (engl. non-performing loans, nenaplativi zajmovi, nap. a.) posvuda u regiji još na povijesno niskim razinama. Trenutačno se vidi da kreditna aktivnost posvuda usporava. Rast kredita posvuda je u regiji posljednjih mjeseci znatno usporen i trenutačno je najniži u posljednjih nekoliko godina. To će vjerojatno potrajati. S druge strane, povećanje kamatnih stopa povećalo je kamatne marže (razlika između kamata na kredite i depozite, nap. a.), što bankama odgovara jer im povećava profit. Ipak, povećanje kamata, barem ovako agresivno, više im šteti jer stvara nesigurnost. Možda će na kraju godine one ostvariti rekordnu dobit, ali to će se dogoditi uz podosta rizika.

 

Cijeli intervju možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

 

 

 

10. lipanj 2024 23:10