Brazil putem 'panda-obveznica' želi do dodatnih ulaganja iz Kine

Mnoštvo država desetljećima je izdavalo obveznice na stranom tržištu koje su bile denominirane isključivo u dolaru. Međutim, zaduživanje u američkoj valuti danas više nije prva opcija, tim više jer plasiranje duga u drugim valutama donosi 'nuspojavu' dodatnog povezivanja s drugim bitnim ekonomskim silama. Posljednji primjer takve prakse dolazi iz Brazila, koji, prema tvrdnjama zamjenika ministra financija Darija Durigana, ove godine planira izdati prve 'panda-obveznice'. Riječ je o obveznicama koje su denominirane u kineskom juanu, a plasirale bi se na kineskom tržištu duga.

Omekšavanje Europe i Kine

Osim na kinesko, brazilska vlada razmatra i povratak na europsko dužničko tržište, dodao je Durigan u intervjuu Financial Timesu. 'Europska unija želi proširiti bilateralnu trgovinu s Brazilom, bilo povećanjem obujma bilo izdavanjem obveznica u Europi. Ista stvar mogla bi se dogoditi u Kini', napomenuo je Durigan. Brazil je član Mercosura, trgovinskog bloka južnoameričkih država, a trgovinski sporazum koji je napokon ispregovaran prije nekoliko mjeseci mogao bi biti ratificiran do kraja godine. To ponajprije ovisi o europskoj strani, koja se suočava s velikim otporima Francuske i Poljske jer poljoprivrednici u tim državama smatraju da će ih uništiti slobodni uvoz hrane iz Južne Amerike.

Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva prošloga je četvrtka posjetio Pariz, gdje se sastao s predsjednikom Emmanuelom Macronom i zamolio ga za podršku ratifikaciji trgovinskog sporazuma. S obzirom na to da se Macron do sada protivio tome, pitanje je je li ga smekšao. No, mogućnost zaduživanja na europskom tržištu možda je na Macrona djelovala drugačije, s obzirom na njegov nekadašnji posao investicijskog bankara.

Zaduživanje putem 'panda-obveznica' također ima političku, odnosno ekonomsku dimenziju u kontekstu pokušaja da se osiguraju veća ulaganja iz azijskoga gospodarskog diva. Lula je prošloga mjeseca posjetio Kinu, najvećega trgovinskog partnera Brazila, a i kinesko vodstvo sklono je produbljivanju ekonomskih veza u kontekstu daljnjeg širenja utjecaja u Južnoj Americi. Stručnjaci za obvezničko tržište ističu da 'panda-obveznice' u pravilu imaju veću političku svrhu nego financijsku. Naime, do sada su plasirane u relativno malim iznosima, od 200 do 300 milijuna dolara.

Skeptični investitori

Politička dimenzija obvezničkog izleta u Kinu (i Europu) tim više dobiva na težini ako se zna da se brazilska vlada tradicionalno zadužuje uglavnom na domaćem tržištu. Manje od pet posto brazilskoga javnog duga denominirano je u stranoj valuti, uglavnom u dolaru. U euru se Brazil posljednji puta zadužio 2014. godine. No, samo ove godine plasirana su već dva obveznička izdanja na međunarodnom tržištu. Prije nekoliko dana Brazil je plasirao petogodišnju obveznicu vrijednu 1,5 milijardi dolara uz prinos od 5,68 posto te desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,25 milijardi dolara koja donosi 6,73 posto.

Financijski stručnjaci smatraju da bi zaduživanje u juanu donijelo Brazilu povoljnije uvjete, i do dva posto u slučaju desetogodišnje obveznice. Osim toga, time će se dodatno testirati apetit međunarodnih ulagača za brazilski dug, s obzirom na rastući skepticizam investitora u vezi s Lulinim ekonomskim politikama. Naime, u namjeri da potakne gospodarstvo i smanji nejednakost u brazilskom društvu, vlada u Brasiliji pojačava ulogu države u gospodarstvu u kombinaciji s pojačanom javnom potrošnjom. Takva politika već je naišla na kritike tamošnjih poslovnih ljudi, koji smatraju da se time potiče inflacija, što rezultira sve višim kamatnim stopama, a javni dug raste prema neodrživim razinama.

Stopa inflacije u svibnju iznosila je 5,5 posto na godišnjoj razini i najviša je u zadnje dvije godine. Središnja banka pokušava je suzbiti povećanjem kamatne stope, koja se popela na 14,75 posto. Kako raste cijena novca, tako se povećava i javni dug, koji je među najvećima u skupini tržišta u razvoju. Prema metodologiji brazilske središnje banke, koja uračunava dug po državnim obveznicama prodanima u repo operacijama (transakcije gdje je dužnik ujedno i prodavatelj vrijednosnica koje služe kao kolateral, a kupac vrijednosnica istodobno je i kreditor), javni dug dosegnuo je 76 posto udjela u vrijednosti gospodarstva. Prema metodologiji Međunarodnoga monetarnog fonda koja uzima u obzir sve državne obveznice u portfelju središnje banke, taj je broj bitno veći, gotovo 90 posto.

Izrastanje kreditnog diva

Brazilsko okretanje kineskom financijskom tržištu još će jednom naglasiti rastuću ulogu Kine kao globalnoga kreditora. Prošlomjesečno izvješće australskog think-tanka Lowy Institutea pokazalo je da će ove godine Kini biti otplaćeno 35 milijardi dolara glavnice plasiranih kredita. Od toga će 22 milijarde dolara doći iz 75 najsiromašnijih država svijeta. Dosadašnji glavni generator kineskih kredita bio je golemi infrastrukturni projekt 'Pojas i put', poznatiji i kao 'Novi put svile'.

Zapadni analitičari nerijetko su tvrdili da uzimanjem kineskih kredita u sklopu tog projekta zemlje u razvoju često upadaju u dužničku zamku, poput Šri Lanke. Ta je država 2017. morala kineskim kompanijama na 99 godina prepustiti upravljanje lukom Habantota, smještenom na ključnim plovnim rutama između Istoka i Zapada. Razlog je što vlada u Colombu nije mogla vratiti 1,4 milijarde dolara uloženih u obnovu luke u sklopu projekta 'Pojas i put'. Kineska vlada više je puta opovrgnula te tvrdnje. Štoviše, na njezinu stranu često su stali i neki dužnici, tvrdivši kako je Kina pouzdaniji kreditor od zapadnih država i 'uskače' s ključnim zajmovima kad drugi financijeri nisu zainteresirani.