BRICS, akronim za skupinu zemalja koja okuplja Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku, postao je bogatiji od skupine G7. Naime, nedavna financijska izvješća sugeriraju da je BRICS već sada najveći svjetski blok budući da trenutno doprinosi 31,5 posto globalnom BDP-u, ispred G7, koji doprinosi s 30,7 posto. "Globalni jug" kako BRICS zemlje sada nazivaju svjetski mediji pokazuju ne samo značajnu političku, već i ekonomsku silu u međunarodnim odnosima koje bi u određenoj mjeri zajedničkim odlukama mogle ugroziti i ulogu dolara u svjetskoj trgovini pogotovo ako se ostvare njihove najave o pokretanju vlastite valute, makar i digitalne.
Poželjna skupina
Inače, BRICS je neformalna ekonomska organizacija kojoj želi pristupiti sve veći broj zemalja. Najnoviji zahtjevi za pristupanje dolaze iz Tunisa i Irana, interes za pridruživanje BRICS-u postoji i u Alžiru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptu, Argentini, Meksiku, Urugvaju, Bangladešu i Nigeriji. I tu se vjerojatno neće stati.
A ako koga treba podsjećati G7 je "neformalni forum" šefova država najnaprednijih svjetskih gospodarstava, a čine ga Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Japan, Kanada i SAD. Najnapredniji ili ne, s izazovima s "globalnog juga" u geopolitičkoj areni moraju se naučiti nositi.
Inače, akronim BRICS je navodno skovao glavni ekonomist Goldman Sachsa 2001. godine, ali uglavnom kao referencu na "gospodarstva u nastajanju". Tada je doduše postojao samo BRIC, jer se Južna Afrika službeno pridružila skupini 2010. godine i postala "S".
Nova razvojna banka kontra MMF
Prvi službeni summit BRIC-a održan je 2009. Tada se rasprava o utjecaju te organizacije činila apstraktnom, međutim, BRICS je već 2014. počeo poduzimati ozbiljne korake prema većoj integraciji. Jedan od "modela" integracije dogodio se baš te godine, kada je osnovana Nova razvojna banka s početnim kapitalom od 50 milijardi dolara.
Trenutačna predsjednica banke je Dilma Rousseff, bivša predsjednica Brazila, a svrha banke je mobilizacija resursa za projekte infrastrukture i održivog razvoja na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju. Znači krediti za razvoj i infrastrukturu koji su jeftiniji i dostupniji i manje rigorozni od onih koje nude neke druge svjetske financijske institucije, a s takvim kreditnim aranžamanima i ne čudi da su mnoge zemlje zainteresirane za pridruživanje grupi BRICS.
No, kada financijski ugrožene zemlje žele biti dio tog pakta nitko ne podiže ni obrvu, problem nastaje kad su financijski moćne zemlje počele pokazivati interes za inicijativu, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i posebno Saudijske Arabije koja je sve donedavno slovila za jednog od najlojalnijih američkih saveznika na Bliskom istoku. Ako i one mijenjaju smjer vanjske politike, to donosi neke nove globalne trendove.
Trguju s Rusijom
Osim toga treba primjetiti i to da su se od početka ruskog rata u Ukrajini zemlje BRICS-a samo još više udaljile od takozvanog Zapada. U sankcijama Rusiji ne sudjeluju ni Indija, Brazil, Južnoafrička Republika ili Kina, niti misle sudjelovati u skoroj budućnosti. Štoviše, sve one planiraju i dalje otvoreno trgovati s Rusijom. Nafta, plin, oružje, čipovi, trguje se i sada na sve strane.
BRICS više definitivno nije ekonomski zajednički nazivnik za zemlje čija gospodarstva tek nastaju, već ozbiljan izazivač u geopolitičkoj areni. BRICS je nova svjetska geopolitička platforma koja će odigrati važnu ulogu u novom svjetskom poretku, koji se nepovratno mijenja. Koliko, tek ćemo vidjeti.