Britanski mediji ujedinili su se protiv prijedloga vlade da umjetna inteligencija može slobodno koristiti autorski zaštićene sadržaje. O implikacijama za domaće nakladnike razgovarali smo s Romanom Matanovac Vučković i Ozrenom Kronjom
Danas su britanski dnevni listovi po prvi put objavili identične naslovnice – plavu podlogu s natpisom ‘Make It Fair‘. Riječ je o inicijativi kojom mediji žele zaustaviti prijedlog vlade da umjetna inteligencija može slobodno koristiti autorski zaštićene sadržaje, poput novinskih članaka, bez odobrenja njihovih autora. Kampanju podržavaju vodeći britanski mediji, među kojima su The Sun, Daily Mail, Daily Mirror i The Guardian, piše The Verge.
Prema službenim informacijama kampanje, tehnološke tvrtke već koriste vijesti, knjige, glazbu, filmove, fotografije i umjetnička djela za treniranje svojih AI sustava, i to bez jasnih pravila, transparentnosti ili financijske kompenzacije autorima.
Prijedlog zakona predviđa da AI kompanije mogu koristiti zaštićene sadržaje bez prethodne dozvole autora. Kreativci bi mogli isključiti svoja djela iz AI sustava putem posebnog ‘rights reservation‘ mehanizma, no to bi značilo dodatne administrativne obaveze za njih.
Nedugo nakon, globalna udruga kolektivnih organizacija za upravljanje autorskim pravima, CISAC, uputila je svoje očitovanje zakonodavcima. Očitovanje je na LinkedInu prenijela i Romana Matanovac Vučković, redovita profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najvećih autoriteta u području intelektualnog vlasništva, kao i autorskog prava, koja je rekla da oštro kritizira aktualnu situaciju u Velikoj Britaniji.
- Naposljetku, CISAC snažno preporučuje da se ne proširi opseg postojeće iznimke TDM-a u UK-u kako bi se sustavima ili proizvodima umjetne inteligencije omogućilo komercijalno iskorištavanje djela zaštićenih autorskim pravima i potiče vladu Ujedinjenog Kraljevstva da potiče poštene prakse licenciranja, kao i uvođenje odgovarajućih zaštitnih mjera protiv neovlaštene upotrebe kreativnih djela u aplikacijama umjetne inteligencije, kao što su obveze praćenja, transparentnosti i otkrivanja - zaključuje Matanovac Vučković - dodala je Matanovac Vučković.
Iz CISAC-a su istaknuli da je transparentnost ključna za poštene licencne prakse i etičku upotrebu AI sadržaja, te da je licenciranje održivo rješenje za AI tvrtke koje koriste zaštićene sadržaje. Upozoravaju da su egzistencije autora ugrožene bez poštenog licenciranja te da je britanski zakon već dovoljan za poticanje inovacija kroz TDM aktivnosti. Također, dovode u pitanje dugoročnu održivost trenutnih pravila o računalno generiranim djelima i njihovoj zaštiti. S druge strane, sličan stav s Matanović Vučković dijeli i Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI).
- Korištenje autorskih dijela od strane AI-ja bez dozvole je čisto kršenje prava autora i nakladnika, gdje AI kompanije iskorištava njihov sadržaj za svoje profite i to bez dopuštenja i kompenzacije. Drugim riječima, UK je stavio kompanije ispred ljudi ovim zakonom, što je strašan presedan. Prava erozija je zapravo krenula s Brexitom, gdje su engleski građani izgubili zaštitu koju im je pružala EU regulacija - tvrdi Kronja.
Podsjetimo, javna rasprava o ovoj temi započela je 17. prosinca i završila jučer. Vlada još nije donijela konačnu odluku, ali britanski mediji prenose kako će pri definiranju regulative uzeti u obzir povratne informacije iz industrije i od građana. Zemlje Europske unije, veli Kronja, nemaju razloga za strah zbog AI Akta koji regulira ponašanje kompanija koje kreiraju generativne AI usluge (GPAI), ali postoje mjere zaštite koje domaće medijske kompanije mogu poduzeti već danas.
- Iako je Europa ‘pravno‘ zaštićena i kod nas se ne može dogoditi engleski scenarij, postavlja se pitanje na koji način država i EU mogu zaštiti autorski sadržaj u praksi, specijalno ako uzmemo u obzir da neke AI kompanije neće igrati fer. No dok čekamo njihovu operacionalizaciju pravnih mehanizama, ima par stvari koje mogu sami nakladnici napraviti da bi zaštiti sebe i autore. Mogu u općim uvjetima jasno navesti u kojim slučajevima se smije njihov sadržaj koristiti i mogu tehnički postaviti različita rješenja koje će signalizirati AI crawlerima da se njihov sadržaj ne smije uzimati - ističe Kronja.
Stručnjaci upozoravaju da bi usvajanje ovog zakona moglo imati ozbiljne posljedice za britanski kreativni sektor, koji godišnje donosi gospodarstvu 152 milijarde dolara. Owen Meredith, izvršni direktor News Media Associationa, smatra da bi AI kompanije, s obzirom na svoju financijsku moć, trebale plaćati korištenje sadržaja koje koriste u treniranju modela.
- AI može biti moćan alat i partner kreativnosti, ali partnerstvo mora biti pošteno. Tehnološke kompanije trebaju kreativan sadržaj i profesionalno novinarstvo kako bi poboljšale svoje AI sustave. Ako žele koristiti naše sadržaje, moraju biti spremne pošteno platiti kreatorima, kao što bi to učinio svaki odgovorni poslovni subjekt - rekao je Meredith.
BBC, britanska javna radiotelevizija, također je kritizirala prijedlog vlade.
- Podržavamo ambiciju vlade da potakne razvoj AI i kreativne industrije, ali smatramo da to ne bi trebalo ići nauštrb zaštite autorskih prava - izjavio je Rhodri Talfan Davies, direktor za nacionalne programe u BBC-u.
Kampanji su se, osim medija, pridružili i brojni glazbenici, među kojima su Kate Bush i Damon Albarn. Objavili su i simboličan album ‘Is This What We Want?‘, želeći time skrenuti pažnju na nepošteno korištenje kreativnih djela u razvoju AI-a.
Za sada nije poznato kakve će korake britanska vlada poduzeti nakon završetka javne rasprave, no dosadašnje izjave sugeriraju da će zakonodavni okvir biti prilagođen poticanju AI industrije.