Ekskluzivno istraživanje otkriva: Europska komisija godišnje usmjerava više od 3,7 milijardi eura u nevladine organizacije koje lobiraju za ‘dublju integraciju‘, što izaziva optužbe za cenzuru i antidemokratsko djelovanje
Dok europske vlade bore s inflacijom i energetskom krizom, Bruxelles tajno gradi alternativnu infrastrukturu moći: mrežu NGO-a i think tankova koji, uz direktno financiranje iz EU proračuna, promiču federalističku agendu i napadaju kritičare kao ‘prijetnju europskim vrijednostima‘.
Prema ekskluzivnim podacima analize think tanka MCC Brussels,koju potpisuje Thomas Fazi, samo kroz program Citizens, Equality, Rights and Values (CERV), EU je 2021.–2027. alocirala 1,55 milijardi eura za projekte koji ‘jačaju europski identitet‘ i ‘suzbijaju dezinformacije‘, što kritičari nazivaju soft-power mehanizmom za lobiranje za federalizam. Ovaj program službeno je namijenjen zaštiti demokracije, ali analize pokazuju da se sredstva često koriste za promicanje političkih ciljeva.
Kroz isti taj CERV program, u Hrvatsku je 2021. stiglo 6,8 milijuna eura za projekte vezane uz ‘zaštitu demokracije‘ i ‘promicanje vrijednosti‘. Iz programa Europe for Citizens (2014.–2020.): Hrvatske organizacije dobile su 2,1 milijuna eura za 42 projekta, dok je u 2023. CERV je objavio poziv za hrvatske NGO-e s alokacijom od 4,2 milijuna eura. Među najvećim dobitnicima ističe se Centar za mirovne studije (CMS) iz kojega potiču mnogi članovi stranke Možemo, zatim Društvo za oblikovanje održivog razvoja, udruga Slagalica, udruga Solidarna, Gong..
Federalizam na državnoj sisi
Najveći korisnici EU sredstava su organizacije i udruge s eksplicitnim političkim ciljevima, nastavlja se i izvješću. Union of European Federalists (UEF), zagovornici stvaranja europske federacije, primili su 2,4 milijuna eura u posljednje četiri godine dok njihov omladinski ogranak, Young European Federalists, dobiva sredstva za ‘edukaciju‘ studenata o ‘opasnostima nacionalizma‘. Također, European Movement International (EMI), kojeg vodi bivši premijer Belgije Guy Verhofstadt, godišnje dobiva preko 3 milijuna eura za promicanje ‘nužnosti jačanja nadnacionalnih institucija‘. EMI je 2023. objavio izvještaj u kojem se zalaze za ‘potpunu političku uniju do 2030‘.
- Ovo nije podrška civilnom društvu, već financiranje političkih aktera koji rade za interese Bruxellesa. NGO-i su postali produžena ruka Komisije. Umjesto da predstavljaju građane oni lobiraju za interese Bruxellesa - ističe Thomas Fazi, autor izvještaja.
Novac za ‘preobrazbu‘ mladih
U zemljama kao što su Poljska i Mađarska, EU cilja na promjenu javnog mnijenja kroz projekte poput RevivEU (645.000 eura), koji se promovira kao borba protiv ‘euroskeptičkih narativa‘. U Rumunjskoj, projekt Blue4EU (375.300 eura) trenira studente da ‘prepoznaju opasnosti anti-EU pokreta‘. U Mađarskoj, NGO Ökotárs (3,3 milijuna eura) sudjeluje u pravnim bitkama protiv Orbánove vlade zbog zakona o ograničavanju financiranja stranih NGO-a. Prema internim dokumentima, Ökotárs je 2022. platio 500.000 eura američkoj odvjetničkoj firmi za lobiranje u Europskom parlamentu. Poljska Res Publica dobila je pak sredstva za ‘monitoriranje demokratskih prijetnji‘ za vrijeme vladavine stranke Pravo i Pravda.
Ironično, EU je 2023. zamrznula 137 milijardi eura za Poljsku i 47 milijardi za Mađarsku zbog navodnog kršenja vladavine prava. No, kada je pro-EU koalicija Donalda Tuska preuzela vlast u Varšavi, sredstva su hitno otključana – unatoč Tuskovom rušenju nezavisnosti sudstva, piše autor izvješća. Naime, Tuskova vlada smijenila je 1.300 sudaca i preuzela kontrolu nad javnom televizijom, što je po mnogim stručnjacima direktan napad na neovisnost pravosuđa.
Prema analitičarima, ovaj dvostruki standard šteti kredibilitetu EU.
- Ako pravila ovise o tome tko je na vlasti, tržišta će izgubiti povjerenje u stabilnost regulative – upozorava jedan od ekonomista ING Banke.
Nedostatak transparentnosti: Tko prati novac?
Prema podacima Europskog revizorskog suda, u 2022. godini EU je NGO-ima dodijelila 2,6 milijardi eura, ali detaljna praćenja gdje novac završava nedostaju. Primjerice, The Good Lobby, organizacija koja se pozicionira kao zagovornik zelene tranzicije, koristila je 100.000 eura iz EU fondova za ‘održivi razvoj‘ kampanju protiv desničarskih stranaka u Njemačkoj i Francuskoj. Medijski gigant Euronews, koji godišnje dobiva 25 milijuna eura od Komisije, kritiziran je zbog pristranog izvještavanja u korist federalističkih politika i unatoč očitoj pristranosti.
Otkrića izazivaju dva ključna pitanja za investitore. Prvi se tiče političke nestabilnosti, piše autor te navodi da ako zemlje poput Mađarske ili Slovačke počnu blokirati odluke Vijeća EU kao protest, to može usporiti donošenje ključnih regulativa, od digitalizacije do energetike. Primjerice, Mađarska je 2024. blokirala odluku o zajedničkom zaduženju za plinovode, što je odgodilo projekte vrijedne 12 milijardi eura. Također, navodi i reputacijske rizike jer tvrtke koje surađuju s NGO-ima financiranim iz Bruxellesa riskiraju gubitak povjerenja javnosti ako se ti partneri dožive kao dio ‘političkog stroja‘. Npr., Deutsche Bank je prekinula partnerstvo s jednim think tankom nakon što su mediji otkrili da je organizacija primala 600.000 eura od Komisije za promicanje euroobveznica.
- Kada građani gube povjerenje u institucije, tržišta reagiraju nestabilnošću. Ovo nije samo moralna dilema – riječ je o ekonomskom interesu - zaključuje Fazi.
- Investitori traže predvidljivost. Ako se EU nastavi miješati u unutarnje politike država članica, dugoročni poslovni planovi postat će neizvedivi - zaključuje analitičar Goldman Sachsa.