
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle, ponajviše u tehnološkom sektoru, jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati Microsofta i Meta Platformsa.Dow Jones indeks ojačao je 0,21 posto, na 40.752 boda, dok je S&P 500 porastao 0,63 posto, na 5.604 boda, a Nasdaq indeks 1,52 posto, na 17.710 bodova.
Rast S&P 500 indeksa osmi dan zaredom zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima većine kompanija iz sastava tog indeksa. Zahvaljujući takvim rezultatima, cijena dionice Mete porasla je više od dva, a Microsofta više od tri posto, pa su tehnološki i komunikacijski sektor predvodili po rastu cijena.
– Lijepo je vidjeti da je tržište poraslo zahvaljujući zaradama kompanija, a da su špekulacije o carinama bile u drugom planu. Osvježavajuće je, za promjenu, malo razgovarati o rezultatima kompanija i gospodarskim pokazateljima – kaže Lamar Villere, portfelj menadžer u tvrtki Villere & Co.
I dok su poslovni rezultati kompanija iznad očekivanja, gospodarski su podaci slabi. U srijedu je objavljeno da je američko gospodarstvo u prvom tromjesečju neočekivano palo po prvi put u tri godine. Novi podaci pokazuju i da je prošloga tjedna porastao broj otkaza radnicima, dok je PMI indeks proizvodnog sektora u travnju dodatno pao. To su prvi pokazatelji utjecaja carinskog rata, koji Washington vodi s ostatkom svijeta, na gospodarstvo.
Na azijskim su burzama cijene dionica u petak porasle, dok je dolar ojačao prema košarici valuta, nakon što je Peking poručio da nakon niza poziva američkih dužnosnika razmatra mogućnost trgovinskih pregovora.
MSCI indeks azijskih burzi bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto. Pritom su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Japanu i Hong Kongu porasle između 0,4 i 1,7 posto, dok su u Šangaju blago pale.
Azijske ulagače ohrabrila je poruka kineskog ministarstva trgovine da se, nakon niza poziva američkih dužnosnika, razmatra mogućnost trgovinskih pregovora. To se na tržištu smatra uvertirom u pregovore o carinama i drugim uvjetima međusobnog trgovanja, koji će, kako očekuju analitičari, biti dugi i neizvjesni.
Popuštanje trgovinskih napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava potaknulo je i rast američkih terminskih indeksa, koji su prije vijesti o mogućnosti pregovora bili u minusu zbog pada cijena dionica Applea i Amazona, nakon što su ti tehnološki divovi upozorili na negativan utjecaj carina na njihovo poslovanje.
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, pa je na putu dobitka u ovom tjednu od oko 0,5 posto.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 100,05 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,95 bodova. Pritom je tečaj američke prema japanskoj valuti skliznuo 0,05 posto, na 145,35 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,1 posto, na 1,1305 dolara. Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,72 posto, na 62,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,78 posto, na 59,70 dolara.
Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica znatno porasle jer je Kina poručila da bi mogla krenuti u pregovore sa SAD-om o carinama i drugim trgovinskim uvjetima.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,8 posto i na putu je znatnog tjednog dobitka.
Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,85 posto, na 8.568 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,26 posto, na 22.780 bodova, a pariški CAC 1,29 posto, na 7.690 bodova.