Burze rastu nakon Trumpove odgode carina na robu iz EU-a

Nakon prošlotjednih gubitaka, europske burze u ponedjeljak prijepodne bilježe oporavak zahvaljujući odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa da odgodi uvođenje carine od 50 posto na robu iz Europske unije do 9. srpnja. Time je ublažio tržišne tenzije koje je sam izazvao u petak, kada je zaprijetio uvođenjem carina od 1. lipnja zbog, kako je naveo, sporog napretka trgovinskih pregovora s EU-om.

Paneuropski indeks STOXX 600 u 9:30 bio je u plusu jedan posto, dok je frankfurtski DAX porastao 1,42 posto, na 23.964 boda, a pariški CAC za jedan posto, na 7.812 bodova. Trump je pristao produljiti rok za pregovore nakon što je predsjednica Europske komisije zatražila više vremena za postizanje kvalitetnog dogovora.

Posebno su profitirali sektori osjetljivi na carinske prijetnje – indeks proizvođača automobila i dijelova porastao je za 1,4 posto, a dionice Mercedesa, BMW-a i Volkswagena između 1,9 i 2,1 posto. Dionice proizvođača luksuzne robe, snažno izloženih američkom tržištu, skočile su između 1,5 i 2,4 posto. Bankovne dionice ojačale su za 1,5 posto, a tehnološke za prosječnih 1,9 posto.

Trgovanje je ipak bilo slabije zbog praznika u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, a investitori pozorno prate nadolazeće makroekonomske pokazatelje, uključujući podatke o inflaciji i zaposlenosti u Njemačkoj te gospodarskom raspoloženju u eurozoni.

Na azijskim tržištima situacija je bila mješovita. Japanski Nikkei indeks porastao je jedan posto, na 37.531 bod, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica (bez Japana) bio u plusu 0,12 posto. Kineske burze bile su u minusu – šangajski indeks pao je 0,3 posto, a hongkonški jedan posto.

Na deviznim tržištima euro je ojačao 0,3 posto prema dolaru, na 1,1397 dolara – najvišu razinu od kraja travnja – dok je dolar blago ojačao prema jenu, na 143,085 jena. Dolarov indeks pao je 0,83 posto, na 99,08 bodova.

U fokusu ulagača i dalje je bujanje američkog javnog duga. Nakon što je Zastupnički dom Kongresa usvojio Trumpov prijedlog produženja poreznih olakšica, predviđa se dodatnih 3.800 milijardi dolara duga u sljedećem desetljeću, čime bi ukupni dug dosegao 40.000 milijardi dolara.

Analitičari upozoravaju da ova fiskalna neizvjesnost, uz trgovinske tenzije, potiče investitore na prebacivanje kapitala iz SAD-a u Europu i Aziju, bojeći se moguće recesije u SAD-u i globalnog usporavanja.

- Carine od 50 posto daleko nadmašuju dosadašnje recipročnosti. SAD, EU i Kina zajedno čine 60 posto globalnog BDP-a, što čini ovu eskalaciju ozbiljnom prijetnjom svjetskom gospodarstvu - navode analitičari Brown Brothers Harriman u bilješci klijentima.