Biznis i politika
StoryEditor

Burze u padu, Wall Street pao šesti dan zaredom

28. Rujan 2022.
foto Shutterstock

Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 indeks pao šesti dan zaredom, zaronivši na najnižu razinu u gotovo dvije godine, jer se ulagači plaše da će agresivno povećanje kamatnih stopa američke središnje banke izazvati recesiju. Dow Jones skliznuo je 0,43 posto, na 29.134 boda, a S&P 500 0,21 posto, na 3.647 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,25 posto, na 10.829 bodova.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,52 posto, na 6.984 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,72 posto, na 12.139 bodova, a pariški CAC 0,27 posto, na 5.753 boda.

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,9 posto, pa je skliznuo na najnižu razinu od travnja 2020. godine. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,7 i 2,8 posto.

Azijske ulagače zabrinjava rast troškova zaduživanja, s obzirom da središnje banke u svijetu podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju. 

- Sada je jasno da će središnje banke razvijenih zemalja zaoštriti monetarnu politiku na tako agresivan način kakav se ne pamti barem 30 godina. I dok je to nužno kako bi se suzbila inflacija, to će znatno koštati gospodarstvo. Iduće godine očekujemo globalnu recesiju - kaže Jennifer McKeown, direktorica u tvrtki Capital Economics.

Nastavak povećanja kamatnih stopa

Prošloga je tjedna Fed već treći put u nizu povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine. Čelnici Feda poručili su i da će dalje povećavati cijenu novca kako bi spustili inflaciju s najviših razina u više od 40 godina. Stoga se na tržištu ovih dana najviše nagađa koliko bi Fed još mogao podići kamate.

James Bullard, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, založio se jučer za daljnje povećanje kamata, dok je Charles Evans, predsjednik Feda u Chicagu, kazao da bi središnja banka trebala u ovoj godini povećati kamate za najmanje još jedan postotni bod.

Analitičari Wells Fargo banke objavili su jučer procjenu da bi kamate na Fedove fondove u prvom tromjesečju iduće godine mogle biti u rasponu od 4,75 do 5,00 posto. Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast gospodarstva i povećati nezaposlenost.

Stoga se ulagači plaše da će dosad najagresivnije povećanje kamata Feda u povijesti gurnuti gospodarstvo u dublju recesiju. Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.

Nakon oštrog pada posljednjih tjedana, S&P 500 indeks u minusu je u odnosu na početak godine oko 24 posto, pa je zaronio na najnižu razinu od studenoga 2020. godine.

Dolar i dalje jača

Na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta dosegnula novu najvišu razinu u 20 godina jer se američka valuta smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 114,60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 113,80 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 144,45 na 144,70 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 0,9555 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9640 dolara.

Osim europske, pod pritiskom je već danima i britanska valuta zbog bojazni ulagača da će ekonomski plan nove britanske vlade dovesti do prenapregnutosti javnih financija. Agencija Moody's upozorila je da bi smanjenje poreza, a povećano zaduživanje države moglo biti negativno za kreditni rejting zemlje. Jutros je tečaj funte pao gotovo 1 posto, na 1,0635 dolara.

26. studeni 2022 04:17