Biznis i politika
StoryEditor

Burzovne robe: Armagedon u dva dana

14. Ožujak 2023.
foto Shutterstock
piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
  • Cijene energije i agri roba  prošlog su tjedna pale, a cijene metala porasle
  • Za uvođenje CBDC-a potrebna je duboka kriza, vjerojatno će propasti banka ili mirovinskih fond(ova) biti dovoljno snažan okidač
  • Suma sumarum za sve dionike tržišta: ne kladi se protiv FED-a

 

 
Generalno gledajući još jedan bearish tjedan za cijene energije i agri roba, dok su cijene metala porasle. Ako želimo sumirati protekli tjedan u nekoliko riječi, najprikladnije bi bilo: armagedon u dva dana. Apsolutna glavna tema proteklog tjedna je bankrot američke banke SVB. Naravno da se to odrazilo na snagu američkog dolara pa ne treba čuditi da je dolarski indeks DXY pao ispod 104 boda, a odnos EUR/USD porastao na iznad 1,07 i to samo dva dana nakon što je gotovo dosegnuo svoju najnižu razinu u zadnja tri mjeseca, nakon što je čelni čovjek američkog FED-a najvio daljnji rast kamatnih stopa.
 
Od ostalih generalnih pokazatelja, Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) je pao na 570 bodova, dok je Bloomberg Commodity Index (BCI) pao na 105 bodova. S&P500 indeks ispod razine od 4.000 bodova, ali ono što više plaši tržište je njegov bearish potencijal koji se otvorio. Zbog svih događanja proteklog tjedna, ne čudi da je Indeks straha VIX na početku tjedna porastao iznad 30, a još na početku proteklog tjedna bio je 19.
 
Proteklih tjedana, premda je zapravo ovaj trend i duže prisutan kod pojedinih roba (primjerice kod žitarica, počeo je još u srpnju, a ubrzao se od studenog) imamo pad cijena koji je horizontalno zahvatio veliku većinu roba. Kod pojedinih roba, unatoč bullish vijestima koje se tržišta potpuno zanemarila, imamo pad cijena, što je vrlo dezorijentirajuća situacija za sve sudionike na burzama. Kao uzrok svega, nametala su se dva odgovora: obuzdavanje inflacije i/ili potreba za likvidnošću.
 
Događanja s kraja prošlog tjedna dala su nam odgovor na dilemu. SVB banka je bila 16 banka po veličini u SAD-u te je raspolagala s preko 200 milijardi dolara depozita, a na kraju se urušila i propala za dva dana zbog problema (ne)likvidnosti. Osim nje, propala je još jedna manja banka Signature Bank, a vidjet ćemo hoće li u narednim danima još koja banka propasti ili će FED sve lijepo upakirati i gurnuti problem pod tepih. Kako i zašto je do toga došlo piše se i još će se podosta o tome pisati po cijelom svijetu.
 
Ono što treba spomenuti je činjenica da Banka za međunarodna poravnanja (BIS) izvještava da su mirovinski fondovi i druge nebankarske financijske tvrtke sakrile i držale izvan bilance više od 80 trilijuna dolara duga u obliku FX SWAP-ova (istodobna kupnja i prodaja identičnih iznosa jedne valute za drugu s dva različita datuma valute; obično spot to forward koristeći financijske derivative). Ranije smo već pisali da je za uvođenje državnih digitalnih valuta (CBDC) potrebna duboka kriza. Kriza koju ni pandemija ni rat nisu uspjeli izazvati. Vjerojatno će propasti banka ili mirovinskih fond(ova) biti dovoljno snažan okidač.
 
Suština je da rastuće kamatne stope imaju značajan utjecaj na banke, koje su opterećene obveznicama niskog prinosa koje se ne mogu brzo prodati bez gubitaka. Ako previše klijenata podigne svoje depozite u isto vrijeme, postoji opasnost od kratkog spoja. Kada banka prolazi kroz masovno povlačenje depozita, ona ne nalazi odgovarajuće izvore likvidnosti u obveznicama u svom portfelju, te mora prodati obveznice po niskim cijenama. SVB je 2021. udvostručio imovinu i depozite, ali ih je zatim uložio u državne obveznice koje su deprecirale s povećanjem kamata; kobna greška.
 
Mnoge dionice američkih regionalnih banaka pretrpjele su nagli pad vrijednosti. Problem je transverzalan na cijeli Zapad: ako obveznice izgube vrijednost, mnoge banke tonu. Ali središnje banke moraju kupiti vrijeme, državne digitalne valute još nisu spremne, a drugi čamci za spašavanje će se spustiti kako bi spasili bankrotirane financijske operatere. Međutim, dobro je imati na umu da je svaka kriza priprema za dolazak CBDC-a. Što sve to znači za robna tržišta? Ova situacija može malo smanjiti rizik na tržištima i minimizirati kupnju roba od strane špekulanata.

 

Je li Blackstone Lehman Brothers 2?

 
Blackstone je nedavno blokirao mogućnost pretplatnicima da otkupe svoje udjele u BREIT fondu; otprilike 71 milijardu dolara. Blackstone ima i drugih ozbiljnih problema. U kašnjenju je platiti obveznicu CMBS-u od 562,5 milijuna dolara, zajamčenu paketom nekretnina. U kolovozu 2007. BNP Paribas Asset Management blokirao je otkupe iz ABS (asset-backed security) fondova prepunih drugorazrednih vrijednosnih papira, koje više nisu mogli likvidirati osim u slučaju ogromnih gubitaka. Hoće li Blackstone biti Lehman Brothers 2? Dodajmo još da je Swiss Central Bank objavila svoje financijsko izvješće te je prijavila gubitak od 132,5 milijardi CHF za 2022.; apsolutni negativni rekord u njezinoj 115 godina dugoj povijesti.
 
Ne smijemo zaboraviti niti kamatne stope. Generalno, rast kamatnih stopa negativno utječe na cijenu burzovnih roba. Što se tiče ECB-a, tržište je sada uvjereno da ćemo dosegnuti ukupnu kamatnu stopu na depozite četiri posto do kraja godine. Rizik od visoke stope inflacije i dalje postoji što produljuje razdoblje u kojem bi Frankfurt mogao nastaviti s trenutnim tempom podizanja kamatnih stopa.
 
Slično je i u SAD-u, pogotovo nakon prošlotjednih komentara čelnika FED-a Powella koji su bili bili vrlo oštri, s glavnom porukom da ne usporavaju dok posao nije obavljen (stavljanje inflacije pod kontrolu), a još su daleko od toga. Powell je izjavio da će stope biti više, duže i brže nego što je bilo prije, stoga su dionice pale, dolar ojačao, robni rizik opao. Sada se čini posve realno novo povećanje kamanih stopa za 50 baznih bodova, a da cilj za sada ostaje dostizanje razine od šest posto u nekom trenutku u 2023. Ovi kratkoročni povrati doista se natječu s tržištima dionica i nose veliki rizik od guranja gospodarstva SAD-a u recesiju. U utorak nas čeka izvješće o inflaciji koje bi moglo usmjeriti kretanje cijena na burzama u naredna dva tjedna. Suma sumarum za sve dionike tržišta: ne kladi se protiv FED-a.

 

Širi se strah od financijske zaraze

 

Nafta Brent i dalje izand 80 $/bbl, premda je u ponedjeljak u jednom trenutku pala ispod 79 $/bbl. Strah od financijske zaraze širi se tržištem i nitko ne želi previše riskirati u ovom trenutku. Pored toga tu je i strah od recesije i pada potražnje. Nagađanja o oporavku kineske potražnje i slabiji dolar daju malo podrške da cijene značajnije ne padnu u ovom trenutku. Saudi Aramcu je također oprezno optimističan u kratkom ili srednjem roku zbog ponovnog otvaranja Kine, porasta potražnje za mlaznim gorivima i minimalnog slobodnog kapaciteta za rast proizvodnje koji imaju.
 
Cijene plina TTF kreću su oko 50 €/MWh zbog blažeg vremena od očekivanog u sjevernoj Europi i mogućnosti da snažne vjetroelektrane smanje pritisak na energetske sustave u regiji. Prema Bloombergovom vremenskom modelu, zbog olujnog vremena, njemačka proizvodnja energije iz vjetra ovog tjedna vjerojatno će oboriti rekord od 50 gigavata postavljen u siječnju. Četiri LNG terminala nisu u mreži od prošlog ponedjeljka zbog prosvjeda protiv mirovinske reforme u Francuskoj, a poremećaji bi se mogli nastaviti do kraja ovog tjedna. U isto vrijeme, povratak niskih temperatura u sjevernu Europu u sljedećih nekoliko dana potaknuo je nagađanja o povećanoj kratkoročnoj potražnji za grijanjem.
 
Prošlotjedno izvješće USDA-e nije, po većini procjena, donijelo mnogo novoga. Najzanimljivije za izdvojiti je da su procjene svjetske zalihe meke pšenice na kraju ove sezone pale za 2 milijuna tona i najmanje su u zadnje za 4 godine. Ako izbacimo Kinu, koja samo kupuje robu, onda su zalihe na minimumu za 10 godina. Svjetske zalihe kukuruza na kraju sezone procijenjene su, isključujući Kinu, na 89mtm, (+1 milijuna tona u odnosu na veljaču), na drugoj najnižoj razini u zadnjih 10 godina. U SAD-u, omjer zaliha/potrošnja soje je 4,8 posto, što je bullish poticaj. Kod kukuruza je taj omjer na 9,7 posto, što je bearish signal.
 
Značajno smanjene argentinske žetve, soja na 33 milijuna tona, (-8 milijuna tona u odnosu na veljaču), a kukuruz na 40 milijuna tona (-7 milijuna tona u odnosu na veljaču). Ukratko, izvještaj je bio bearish za kukuruz, bullish za soju i neutralan za pšenicu. Trenutne cijene pšenice i kukuruza na MATIF-u su oko razine od 265 €/t, najniže u zadnjih godinu dana. Cijena uljane repice pala je ispod 500 €/t, prvi put nakon rujna 2021. Na CBOT- kukuruz je trenutno oko razine od 6,1 $/bu, pšenica oko 6,8 $/bu dok je soja pala ispod 15 $/bu. Ovo je četvrti tjedan za redom da cijena pšenica na CBOT-u pada te je u tom periodu cijena pšenice pala 15 posto, a kukurza 10 posto. Samo je cijena soje porasla u tom priodu za cca 2,5 posto.
 
Na tržištu i dalje prevladava optimizam oko izvoznog koridora iz Ukrajine. Kukuruz, premda je manje konkurentan od stočne pšenice trenutno, zbog smanjene proizvodnje u Argentini i nagovještaja snažnije kineske potražnje za sada stabilan. Zbog situacije u Argentini i soja kompleks je pod pritiskom, posebice sojina sačma, jer je Argentina između ostalog najveći svjetski izvoznik sojine sačme.

 

Generalno, svi se slažu s manjom proizvodnjom roba u Argentini, a procjene ukupne proizvodnje se iz dana u dan smanjuju. Procjene su da će zbog suše Argentina izgubiti oko 50 milijuna tona proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od oko 14 milijardi dolara. Kako bi zajamčila opskrbu domaćeg tržišta, argentinska vlada je objavila da će isporuke kukuruza za izvoz biti odgođene za 180 dana u odnosu na prethodne obveze. Argentina je treći najveći svjetski izvoznik kukuruza. U Brazilu obrnuto. Očekuje se rekordna žetva soje i kukuruza, što će značiti i rekordan izvoz, preko 93 milijuna tona soje i preko 50 milijuna tona kukuruza čime bi Brazil posao najveći svjetski izvoznik kukuruza.
 
Rekordna žetva pšenice u Australiji omogućit će rekordan izvoz. Kiše u Europi i SAD-u imat će pozitivan efekt na jesenske usjeve. Očekivana promjena iz La Niña fenomena u El Niño ove godine bearish je signal jer bi trebao donijeti toliko potrebne padaline u ljetnim mjesecima, ključnima za razvoj proljetnih usjeva. Izvoz pšenice iz EU je 21,02 mil tona, u usporedbi s 19,52 milijuna tona prošle godine. Međutim, izvoz ječma pao je na 4,06 milijuna tona s 5,83 milijuna tona prije godinu dana. Uvoz kukuruza naglo je porastao na 18,57 milijuna tona do danas u usporedbi s 11,61 mil tona godinu dana prije. Isto vrijedi i za uljanu repicu, s 5,67 milijuna tona do danas u usporedbi s 3,54 milijuna tona prošle godine.
 
Terminske cijene bakra kretale su se iznad granice od 4 $/lbs,jer su se ulagači nastavili kladiti na snažnu potražnju iz Kine, dok je pad američke banke pritiskao dolar. Kineska vlada najavila je da će ove godine biti odobrene dodatne mjere poticaja za potporu infrastrukture i izgradnje, što je povećalo nade u ekonomski oporavak nakon što su podaci PMI-a otkrili da se kineska proizvodnja proširila najbržim tempom u više godina u veljači. Terminske cijene za čeličnu armaturu porasle su iznad 4.300 CNY/t, najviše u osam mjeseci, također zbog optimizma veće potražnje iz Kine jer zemlja ulazi u vrhunac građevinske sezone i treba najaviti veću fiskalnu potporu svom ponovnom otvaranju gospodarstva.
 
Donesene mjere vlade bi trebale poduprijeti kinesko tržište nekretnina, pri čemu je prodaja kuća tijekom veljače porasla prvi put u 20 mjeseci. Znakovi smanjene opskrbe ostali su jer je glavno središte proizvodnje čelika Tangshan bilo prisiljeno produžiti obustavu proizvodnje kao odgovor na veliko zagađenje. Također, čeličane su bile prisiljene licitirati na višim razinama jer su loše vremenske prilike u vodećim proizvođačima željezne rude Australiji i Brazilu ograničile isporuke. Cijena aluminija na razini oko 2.300 $/t.
19. travanj 2024 23:17