Pred kraj sezone grijanja, cijena prirodnog plina pala je ispod 50 eura po MWh što znači da su europske cijene plina 85 posto niže u odnosu na lanjski kolovoški rekord zahvaljujući blagoj zimi, padu industrijske potražnje te dvostruko snažnijem skladištenju (64%) u odnosu na zadnje dvije godine, piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u HNB-ovom izvješću Fokus tjedna.
Iako se neki nadaju daljnjem padu cijena plina na pretkriznu razinu od 20 eura, direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), Fatih Birol, očekuje ponovni rast cijena plina iduće zime te smatra da se Europi posrećilo zbog neuobičajeno blage zime te prvom padu kineske potražnje u 40 godina. Birol procjenjuje da Kina u 2023. može zauzeti 80 posto dodatnih LNG kapaciteta kroz dugoročne ugovore pa će Europa plaćati više, napominje se u izvješću.
Cijene struje
Jačanje azijske potražnje te određeni rast energetski-intenzivne proizvodnje u EU podržavaju rast potražnje industrije za plinom do 15 posto u odnosu na ljeto 2022. Uzevši sve u obzir, cijene plina vjerojatno uskoro dosežu dno prije ponovnog rasta prema 90 eura krajem ljeta ove godine. To može rezultirati i ponovnim rastom cijena struje koja se trenutno na horizontu od godinu dana može kupiti na razini od 175 eura po MWh.
Globalni indeks napetosti u nabavnim lancima pao je na najnižu razinu od studenog 2020. U prilog tome ide daljnji pad brodskih vozarina te avionskih teretnih tarifa, dok cijena memorijskih čipova pada, a rok isporuke se od travnja prošle godine konstantno skraćuje. Nakon snažnog pada cijena industrijskih metala, bakra i aluminija, povlačenje kineskih politika nultog COVID-a te otvaranje tamošnje ekonomije, potiče blag rast cijena, piše u Fokusu tjedna HNB-a.
Što se tiče potražnje za drvenom sirovinom korištenom u građevini, proizvodnji namještaja i papira te ambalaži i ona se stabilizirala a potražnja za euro-paletama, nezamjenjivim u mnogim transportnim sektorima, također jača zbog povećanih potreba za skladištenjem robe. Međutim, put do potpune stabilizacije na pretkrizne razine kad se svega 10-20 posto tvrtki suočavalo s problemima u nabavnim lancima je još uvijek daleko, zaključuje Stojić u izvješću.