piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
Generalno gledajući, tjedan na burzama otvoren je padom cijena kroz sve grupe roba. Može se reći da se u ožujku nastavlja trend kojim su tržišta završila veljaču. Prema Svjetskoj banci, cijena većine burzovnih roba je pala u veljači. Cijene energije pale su 7,3 posto, predvođene ugljenom (-34,8 posto) i prirodnim plinom u SAD-u (-27,2 posto).
Cijene ostalih burzovnih roba malo su se promijenile kao skupina, jer su dobici u agri robama neutralizirani smanjenem cijena gnojiva i metala. Cijene agri proizvoda u veljači su porasle 1,2 posto. Cijene hrane i pića porasle su za jedan posto odnosno 5,2 posto, dok su sirovine pojeftinile za 0,9 posto. Cijene gnojiva pale su 5,6 posto, predvođene ureom (-19,4 posto). Cijene metala pale su za 1,7 posto u veljači, predvođene cinkom (-5,3 posto), niklom (-5,2 posto) i olovom (-4,9 posto). Plemeniti metali pali su za 3,1 posto, nakon pada srebra od 7,3 posto.
Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) trenutno je ispod 590 bodova, dok je Bloomberg Commodity Index (BCI) oko 107 bodova. S&P500 indeks ponovno je porastao iznad razine od 4.000 bodova, a indeks straha VIX je pao na 19, dok je dolarski indeks DXY blizu 105 bodova. Odnos EUR/USD se kreće oko razine 1,06. Jačanje dolara zadnjih mjesec dana imalo je dosta utjecaja na kretanje cijene burzovnih roba.
Povijesno niska nezaposlenost
Na globalnoj razini, makroekonomija i geopolitika i dalje su snažan faktor koji utječe na burzovne robe, tzv. market mover. Pitanje je samo što je koji tjedan u većem fokusu tržišta i investitora. Kada je makroekonomija u pitanju, pitanju su recesija da ili ne, trend kretanja stope inflacije (pritom zanemarujući činjenicu koliko je zapravo još uvijek visoka ta stopa inflacije), do kada će inflacija trajati, zatezanje monetarne politike, za koliko će rasti kamatne stope nakon sljedećeg sastanka FED-a/ECB-a, kada ćemo vidjeti vrhunac rasta kamatnih stopa, dug vodećih zemalja svijeta, dedolarizacija svijeta, uvođenje CBDC-a itd.
Kada govorimo o geopolitici, koliko će trajati rat u Ukrajini (zadnja procjena Pentagona je da bi rat mogao trajati još tri godine), pitanje Tajvana, bipolarizacija svijeta, zelena politika, stvaranje novog svjetskog poretka itd.
Inflacija u Eurozoni pala je na 8,5 posto u veljači, što je dobar trend, ali smo još uvijek daleko od ciljanih dva posto. Stoga ne čudi da ECB daje jasne signale tržištu da politika podizanja kamatnih stopa još nije gotova. Sama Lagarde izjavila je da je rast od dodatnih 50 baznih bodova vrlo vjerojatan u ožujku. JPMorgan i Credit Suisse su podigli svoje procjene vrhunca kamatnih stopa koje će postaviti ECB. Američka banka sada procjenjuje da će to biti 3,75 posto, dok Švicarci smatraju da će to biti četiri posto. Nezaposlenost u eurozoni u siječnju ostala je nepromijenjena treći mjesec zaredom, na 6,7 posto, blizu povijesno niskih razina. Prema Eurostatu, cca 11,3 milijuna ljudi je nezaposleno u eurozoni, gotovo 220 tisuća manje nego što je to bilo u siječnju prošle godine.
Cijena ugljena najniža od prošlog siječnja
Nafta Brent na početku novog tjedna pala je ispod 85 $/bbl, nakon što je u petak dosegla razinu od 86 $/bbl. Tržišta su pomalo razočarana jer je Kina postavila skroman cilj gospodarskog rasta za ovu godinu na Svekineskom narodnom kongresu u nedjelju, a to je pet posto rast BDP-a.
Pored toga, tu je i uvijek prisutan strah od daljnjeg monetarnog zatezanja FED-a te činjenica da su prema podacima EIA-e, zalihe sirove nafte u SAD-u porasle mnogo više od tržišnih predviđanja. Wall Street Journal izvjestio je o sve većem razdoru između dva najveća OPEC-ova proizvođača, Saudijske Arabije i UAE-a, što je izazvalo strahove o razilaženju u politici kartela koja bi mogla dovesti do povećanja ponude.
Što se tiče plina, ožujak započinjemo s cijenama značajno ispod 50 €/MWh, nakon što su u veljači pale 18,6 posto. Temperature ispod uobičajenih očekuju se početkom ovog mjeseca u većem dijelu kontinenta, međutim zima u Europi dosada je bila blaga, pa ne čudi što je popunjenost skladišta oko 62 posto, iznad desetogodišnjeg prosjeka od 54 posto za ovo doba godine. Rekordan uvoz LNG-a (pri čemu na SAD otpada 2/3 uvoza), porast proizvodnje električne energije iz alternativnih izvora energije i smanjenje potrošnje od 13 posto obilježja su ove plinske sezone u Europi.
Ipak, ne živi se na staroj slavi i Europa se treba okrenuti pripremama za sljedeću zimu. Ovaj pad cijena mogao bi potaknuti potražnju u industrijskom i energetskom sektoru, a povećanje potražnje iz Kine moglo bi povećati konkurenciju za ukapljeni prirodni plin. Inače, zbog politike nulte tolerancije na covid, između inog u Kini je pala i potražnja za plinom za jedan posto, a neto uvoz LNG-a u zemlju pao je za 21 posto u prošloj godini.
Još je zanimljivije pratiti što se događa s cijenom ugljena. Terminske cijene ugljena u Newcastleu, referentna vrijednost za najveću potrošačku regiju u Aziji, pale su ispod razine od 190 $/t, najniže još od siječnja prošle godine, a sve zbog dugotrajne zabrinutosti oko slabe potražnje. Topla zima i niže cijene prirodnog plina smanjile su ovisnost o ugljenu za proizvodnju električne energije. U isto vrijeme, neizvjesnost oko ponovnog otvaranja Kine također je zamaglila kratkoročne izglede za tu robu. Na strani ponude, najveći svjetski proizvođač i potrošač ugljena, Kina, povećala je svoju proizvodnju ugljena prošle godine za 9 posto, na rekordnih 4,5 milijardi tona (u strahu od nestašice goriva nakon ruske invazije na Ukrajinu).
Robe za izvoz iz Ukrajine ima u izobilju
Prema FAO, cijena hrane je pala 19 posto u odnosu na rekordnu razinu iz ožujka prošle godine. Na burzama, potop na MATIF-u gdje su cijene kukuruza i pšenice pali ispod razine od 270 €/t. Pad cijena u Crnom moru trenutno je glavni faktor koji pritišće prema dolje cijene u Europi. Na CBOT-u situacija nešto malo bolja, unatoč jačanju dolara, kukuruz je trenutno oko razine od 6,3 $bu, pšenica oko 7 $/bu, jedino je soja i dalje iznad 15 $/bu.
Glavna teme su izvozni koridor, vremenske (ne)prilike u SAD-u i Argentini/Brazilu te WASDE izvještaj planiran za srijedu. Tržište špekulira hoće li se izvozni koridor iz Ukrajine nastaviti i nakon 18. ožujka (osobno sam uvjeren da hoće). Što se tiče globalne potražnje, postoji zabrinutost posebice u sektoru životinjske ishrane od širenja ptičje gripe. Međutim, klimatske neizvjesnosti trebale bi ograničiti negativan potencijal s obzirom na manjak padalina/vlage u zapadnoj Europi, Indiji i Argentini. Žetva soje u Brazilu još nije došla na 50 posto, dok je druga sjetva kukuruza na 70 posto, ali oboje u zaostatku u odnosu na prošlu godinu.
Pored toga, Brazil je upravo odobrio sjetvu GMO pšenice, koja ima modificiran gen za veću otpornost na sušu. U Argentini, sušno vrijeme nastavlja devastirati urod kukuruza i soje (potencijalno i ispod 30 milijuna tona proizvodnja, a prve procjene prije nekoliko mjeseci bile su 48 milijuna tona). Ipak, ukupna žetva u Južnoj Americi biti će rekordna. U Ukrajini se očekuje nova žetva pšenice na 17 milijuna tona (vs 20 milijuna tona ove sezone) te 21 milijuna tona kukuruza (vs 27 milijuna tona ove sezone).
Pritisak žitarica iz Ukrajine na tržište dominira i potkopava ga posljednja tri mjeseca jer ponuda jednostavno značajno nadmašuje potražnju. Dokaz tome je ukrajinski izvoz u veljači: 5,2 milijuna tona, +150 tisuća tona više nego u veljači prošle godine, prije rata. U tom kontekstu dvije su stvari važne; izvozni koridor i pitanje koliko još ukrajinske robe za izvoz ima. Kako sada stvari stoje, koridor će se produžiti, a čini se da robe za izvoz iz Ukrajine još uvijek ima u izobilju, tako da možemo očekivati da će se pritisak s Crnog mora nastaviti. Da bi se taj trend promjenio, barem do kraja ožujka, potreban je snažan vanjski faktor. Pri tome ne treba zaboraviti da su zalihe poljoprivrednih proizvoda male (kod glavnih globalnih izvoznika) i da su skoro svi sudionici tržišta žitarica short, pogotovo na pšenici.
Izvoz pšenice iz EU dosegao je 20,47 mil t, u usporedbi s 19,10 mil t prošle godine. Izvoz ječma, međutim, pao je na 3,65 mil t sa 5,51 mil t prošle godine. Uvoz kukuruza naglo je porastao na 17,95 mil t s 11,18 mil t. Uvoz uljane repice naglo je porastao, što je glavni razlog pada cijena, na 5,53 mil t s 3,40 mil t prošle godine. Izvoz kukuruza iz SAD-a za sada je ispod plana, ali bi se mogao oporaviti budući da Brazil, Argentina i Ukrajina potencijalno neće imati mogućnost da odrade velike količine izvoza u predstojećim mjesecima. Očekivala se veća aktivnost Kine kada je u pitanju američki kukuruz, premda postoje izvještaji kako Kina kupuje značajne volumene posljednjih dana/tjedana.
Zabrinutost oko opskrbe zadržava niske cijene
Terminske cijene bakra pale su na 4,05 $7lbs, iznad gotovo dvomjesečne najniže razine od 3,95 $/lbs dosegnute početkom prošlog tjedna, ali ostaju znatno ispod sedmomjesečne najviše razine od 4,25 $/lbs iz siječnja dok ulagači važu utjecaj nadolazećeg monetarnog stezanja i neizvjesne potražnje iz Kine u odnosu na izazove u opksrbi.
Najnoviji ekonomski podaci u SAD-u i Europi pojačali su zabrinutost da će središnje banke morati nastaviti podizati stope dulje kako bi uništile potražnju. S druge strane, kineska vlada postavila je cilj rasta od skrominih pet posto za ovu godinu, ali je potvrdila dolazne poticaje za infrastrukturu i izgradnju.
U međuvremenu, stalna zabrinutost oko opskrbe također je zadržala niže cijene. Osim odgoda rudarenja u Peruu uzrokovanih političkim nemirima, operacije obrade rude u Panami nedavno su prekinute zbog problema s državnim porezima i plaćanjem tantijema od kanadskog First Quantum Minerals. Futuresi za čeličnu armaturu pali su na 4.200 CNY/t, zbog zabrinutosti zbog manje potražnje i regulatornog pritiska za nižim cijenama.
Kinesko nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme priopćilo je da je napravilo planove za praćenje povećanja cijena potaknutih špekulacijama i suzbijanje prodavatelja koji dijele pogrešne informacije o proizvodima kako bi napuhali ponude. Znakovi smanjene opskrbe ostali su jer je glavno središte proizvodnje čelika Tangshan bilo prisiljeno produžiti obustavu proizvodnje kao odgovor na veliko zagađenje.
Oskudne sirovine također su pogurale cijene jer su čeličane bile prisiljene ponuditi na višim razinama jer su loše vremenske prilike u vodećim proizvođačima željezne rude Australiji i Brazilu ograničile isporuke. Terminskim ugovorima za aluminij trgovalo se oko 2.400 $/t, znatno ispod sedmomjesečnog vrha od 2.660 $t iz siječnja, budući da su strahovi od usporavanja globalnog gospodarstva i rastuće proizvodnje iz Kine potaknuli ulagače da izađu iz pojedinih long pozicija. Ipak, osnove u aluminijskom kompleksu i dalje podržavaju izgledi za veću potražnju i povijesno niske globalne zalihe.