Slobodno možemo reći da je travanj bio bullish mjesec kada su burzovne robe u pitanju. Cijene energije porasle su 5,2 posto u travnju, predvođene prirodnim plinom (5,5 posto rasta) i naftom (5,3 posto rasta). Cijene neenergetskih energenata porasle su za 5,3 posto. U istom period cijene poljoprivrednih proizvoda porasle su za 4,1 posto. Cijene hrane pale su 0,5 posto. Sirovine su pojeftinile 2,4 posto, a pića su poskupila 26,5 posto. Cijene gnojiva pale su za 1,3 posto.
Na kraju, cijene metala skočile su za 8,9 posto, predvođene kositrom (15,8 posto rasta), aluminijem (12,6 posto rasta) i cinkom (11 posto rasta). Plemeniti metali porasli su za 8,6 posto, predvođeni srebrom (12,1 posto rasta) i zlatom (8 posto rasta). U kratkim crtama, momentum trgovci potaknuli su veliki porast industrijskih metala, hedge fondovi pokušali su od kave napraviti novi kakao (kad smo već kod kakaa, spomenimo da je nakon mjeseci rasta, cijena kakaa pala 30 posto, zadnjih 10-ak dana, ali je i dalje na povijesno najvišim razinama), a tržišta žitarica oporavila su se zbog suhog vremena i geopolitičkih rizika. Gledajući unaprijed, tržište će fokus imati na američkom dolaru, smjeru kretanja cijene sirove nafte i situaciju oko proljetne sjetve u ključnim proizvodnim regijama svijeta.
Američki dolar je oslabio zbog slabih podataka o poslovima u petak. Realno, danas su tržišta roba dosta fokusirana na sve, jer ‘do jučer‘ tko je uopće od trgovaca pratio podatke poput ovoga? Na geopolitičkom, valutnom i fundamentalnom planu nije bilo značajnih događaja prošlog tjedna. No kada pričamo o FIAT valutama, mora se pratiti što se događa u Japanu, gdje je gubitak kupovne moći jena vertikalan i mogao bi izazvati domino efekt. Japanska valuta je od početka godine izgubila 10 posto u odnosu na dolar, a u šest mjeseci 20 posto u odnosu na zlato.
Koje države imaju najveće zlatne rezerve? Najviše zlata trenutno ima SAD, preko osam tisuća tona. Po nekoliko tisuća tona imaju i Njemačka, Italija, Francuska te Rusija. Iako Kina službeno ima nešto preko dvije tisuće tona, postoje špekulacije koje kažu da Kina ima nekoliko desetaka tisuća tona zlatnih rezervi (a treba napomenuti da je Kina najveći uvoznik i proizvođač zlata na svijetu).
Središnje banke diljem svijeta ubrzanim tempom nabavljaju zlato. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, u 2023. središnje banke kupile su preko tisuću tona zlata, što je druga rekordna količina otkad se vode podaci, s tim da je rekordna godina bila 2022. Trend kupnje zlata nastavio se i u ovoj godini, kada su središnje banke nabavile dodatnih 290 tona zlata, što je rekord svih vremena za taj period. Za što se središnje banke pripremaju, gomilajući toliko zlata? Posebno je tu naglasak na Kini, koja se očito priprema za nešto veliko. Je li moguće da pripremaju jednokratnu veliku devalvaciju CNY?
Devalvaciju valute ekonomisti naširoko opisuju kao ‘nuklearnu opciju‘ zbog ozbiljnih globalnih posljedica koje bi mogla izazvati. Namjernim devalviranjem juana, na primjer, Kina bi mogla potaknuti izvoz tako što bi svoju robu učinila jeftinijom i konkurentnijom, ali ne bez ozbiljnih posljedica kod trgovinskih partnera. Gomilanje resursa kao što su zlato i nafta unaprijed moglo bi pružiti određenu financijsku sigurnost i pregovaračku moć, pomažući u stabilizaciji gospodarstva protiv potencijalnih negativnih učinaka devalvacije, kao što su povećani troškovi uvoza i inflacija.
Kad će FED smanjivati kamatne stope?
Kada su kamatne stope i eventualne promjene istih od strane centralnih banaka u pitanju, čini se da tržište sada pretpostavlja da će prvo smanjenje stope biti u studenom, ali to je malo vjerojatno jer bi to bilo dva dana nakon izbora. Stoga je realnije za pretpostaviti da će to biti tek iduće godine. Hoće li FED nastaviti zadržati ciljanu stopu inflacije od dva posto? Za sada je Jerome Powell uvjeren da su trenutne politike dovoljno restriktivne da postignu taj cilj od dva posto.
Summa summarum, situacija je takva da je inflacija i dalje visoka, da postoji usporavanje napretka u smanjenju inflacije, da FED smatra da nije moguće smanjivati kamate dok ne postoji povjerenje u stabilnu i nisku inflaciju, da je potražnja na tržištu rada u SAD-u i dalje veća od ponude, da prošlogodišnji rast BDP-a u SAD-u od 3,5 posto nije održiv (ali nismo u stagflaciji) te da generalno vodeće ekonomske sile svijeta ne bilježe stope rasta koje su svi očekivali.
Članice zemalja G7 i dalje rade na svom planu gdje su klimatske promjene i zelena tranzicija stavljene u fokus. U tom kontekstu je i najnovija odluka da članice G7 pristaju zatvoriti elektrane na ugljen do 2035. Samo da ovo ne prođe poput odluke o zatvaranju nuklearnih elektrana u Njemačkoj 2022.
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF kreću se između 28 i 30 €/MWh u posljednja dva tjedna, pri čemu je tržište usvojilo oprezan pristup u svjetlu bearish temeljnih faktora i rizika na strani ponude. Vremenske prognoze ukazuju na blagi temperature pad nakon čega će uslijediti stabilni uvjeti u narednom tjednu, dok se očekuje da će ukupni vremenski obrazac ostati blizu sezonskih normi, što će omogućiti obnavljanje zaliha plina.
Unatoč većim ukupnim norveškim nominacijama za izvoz u kontinentalnu Europu, tekući prekidi u opskrbi i dalje izazivaju zabrinutost. Međutim, europski kapacitet skladištenja plina trenutačno je na 62,3 posto, a očekivani nastavak izvoza LNG-a iz SAD-a spreman je ublažiti ograničenja opskrbe u kratkom roku.
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošlog tjedna pale oko sedam posto jer trgovce zabrinjava usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava zbog čega slabi i potražnja. To je najveći tjedni pad cijena u posljednja tri mjeseca i 10 posto ispod nedavnog vrhunca cijena ostvarenog u travnju. Na početku novog tjedna, cijena barela nafte Brent je ispod 84 $/bbl, dok je cijena barela nafe WTI oko razine od 79 $/bbl.
Trgovce su prošloga tjedna zabrinule poruke FED-a da bi zbog visoke inflacije mogla zadržati kamatne stope na povišenim razinama dulje vrijeme nego što se na tržištu očekivalo. Da potražnja u SAD-u slabi pokazali su u srijedu podaci o neočekivano velikom rastu zaliha nafte tjedan dana prije, za čak 7,3 milijuna barela. Analitičari su očekivali daleko skromniji rast, za 1,1 milijun barela. Veći pad cijena spriječili su signali da bi OPEC+ članice mogle zadržati politiku smanjenja proizvodnje i u drugoj polovini godine, nakon 1. srpnja, ako potražnja ne ojača. Trenutno je smanjuju za 2,2 milijuna barela dnevno.
Pad cijene nafte je generalno negativan čimbenik za agri robe, koji su umjesto toga, s izuzetkom sojinog ulja, svi porasli predvođeni pšenicom, sojom i sojinom sačmom. Ipak, u kratkom roku sve će ovisiti o eventualnom postizanju sporazuma ili ne između Izraela i Hamasa. Ovisno o ishodu, kretat će se cijena sirove nafte na burzama u sljedećim danima i tjednima.
Usponi i padovi cijene pšenice
Mogao bi ovo biti vrlo zanimljiv tjedan na agri roba tržištu roba. Tržište pšenice se posljednjih tjedana pretvorilo iz berish u bullish tržište, a razno razne tehničke analize to i potvrđuju. Na spot tržištu mnogi kupci su propustili priliku kupiti pšenicu po povoljnim cijenama. Još uvijek postoji nekoliko bearish signala, ali tržište ih trenutno gura u drugi plan. Trenutno su suho vrijeme u Rusiji, toplo i suho vrijeme u Brazilu, šteta od bolesti na urodima u Argentini, kišna/odgođena sjetva u SAD-u, politička i vojna situacija u Ukrajini i na Crnom moru, slab američki dolar i kao posljedica kupovina futuresa od strane fondova glavni pokretači na tržištu, s naglaskom na ovo zadnje. Fondovi su tako smanjili svoju neto short poziciju na ispod 48 milijuna tona (u odnosu na rekordnih 85-86 milijuna tona iz ožujka). Treba spomenuti da su sada u svojoj strukturi fondovi long na pšenici MATIF.
Soja je prošlog tjedna na CBOT-u porasla za više od tri posto i dosegla je najvišu razinu u mjesec dana zbog poplava u Brazilu. Očekuje se da će gubici u proizvodnji soje u Rio Grande do Sulu iznositi od jedan do dva milijuna tona zbog poplava i velikih količina kiše koje se očekuju u nadolazećim danima. Kukuruz je prošlog tjedna na CBOT-u porastao za više od dva posto i dosegao je najvišu razinu u tri mjeseca zbog smanjene proizvodnje u Argentini.
Kod pšenice na CBOT-u vidjeli smo kroz tjedan uspone i padove, da bi se na kraju malo pomaknuli. Ipak, generalno cijena je na najvišem nivou od prošlog mjeseca. Međutim, na MATIF-u cijena pšenice za ugovor prosinac 2024. zatvorena je na novom šestomjesečnom vrhu od 241 €/t, dok je futures ugovor za studeni 2024. kukuruz završio na 210 €/t, petomjesečnom vrhu. Repica je također zatvorena na najvišoj razini u sedam mjeseci, gotovo 470 €/t za ugovor kolovoz 2024.
Cijene bakra porasle su na 4,6 $/lbs. Cobre Panama, najveći otvoreni rudnik bakra na svijetu, obustavljen je, dok su isključenja struje u Zambiji pogodila ključne rudnike. Također, niže marže za talionice u Kini mogle bi dovesti do zajedničkog smanjenja ovogodišnje proizvodnje od 10 posto. Velika potražnja za bakrom zbog njegove uloge u elektrifikaciji dugoročno je održala optimistične izglede. Terminske cijene aluminija trgovale su se na razini od 2.600 $/t jer su zapadne sankcije na ruske metale ugrozile dostupnost metala.
