Burzovne robe: Geopolitička napetost diže cijene energenata

Energetska tržišta ponovno su u stanju povišene pripravnosti nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele ciljani napad na iranske nuklearne objekte, samo nekoliko dana nakon izraelskih zračnih udara na iranski teritorij. Geopolitička neizvjesnost u regiji Bliskog istoka snažno je uzdrmala cijene nafte, koje su na početku tjedna kratkotrajno premašile 81,4 dolara po barelu.

Iako proizvodni pogoni za izvoz sirove nafte u Iranu zasad nisu pogođeni, investitori s velikom pažnjom prate razvoj događaja nakon što je iranski parlament odobrio mogućnost blokade Hormuškog tjesnaca. Kroz taj uski morski prolaz dnevno prolazi gotovo 20 posto svjetske nafte i tekućih goriva – oko 18 milijuna barela – što ga čini jednim od najvažnijih energetskih čvorišta svijeta.

Hormuz – crvena linija svjetskog tržišta nafte

U prosjeku, oko 3000 brodova mjesečno prođe kroz tjesnac koji povezuje Perzijski zaljev s ostatkom svijeta. S obzirom na stratešku važnost tog koridora, svaki znak mogućeg zatvaranja šalje šok valove tržištem. Sjedinjene Države pozvale su Kinu da izvrši pritisak na Teheran kako bi spriječio eskalaciju, dok je iranski ministar vanjskih poslova poručio da su 'sve opcije na stolu'. Teheran je, također, zaprijetio 'vječnim posljedicama' za američko-izraelske napade.

U scenariju u kojem bi Iran odlučio djelomično blokirati prolaz tankera kroz Hormuz, analitičari upozoravaju na mogući skok cijene nafte iznad 100 dolara po barelu, što bi dodatno pojačalo inflacijske pritiske i usporilo globalni gospodarski rast.

Nafta skuplja 22 posto od početka lipnja

Cijene nafte prošlog su tjedna porasle između 2,7 i 3,6 posto, a od početka lipnja akumulirani rast iznosi čak 22 posto. Američka referentna nafta WTI porasla je za 15 posto samo u proteklih tjedan dana, no dugoročno gledano, još uvijek je ispod povijesno rekordnih razina.

U realnim iznosima, prilagođeno inflaciji, cijena WTI nafte danas je usporediva s razinama iz sredine 1980-ih. Još nedavno prevladavao je konsenzus da bi izraelski napad na Iran automatski pogurao cijene nafte iznad 147 dolara po barelu – rekorda iz 2008. godine. Neki su išli i dalje, spominjući 200, pa i 300 dolara po barelu. Međutim, tržišna reakcija do sada je bila relativno prigušena. No kako se situacija razvija, ta predviđanja još uvijek nisu isključena.

Cijene prirodnog plina rastu

Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF porasle su iznad 41 €/MWh, dosegnuvši najvišu razinu od početka travnja. Uz geopolitičku prijetnju u Hormuškom tjesnacu, rastućoj cijeni doprinosi i topli val koji je zahvatio Europu. Klimatizacija stvara dodatni pritisak na potražnju za plinom, a tržište s nelagodom prati svaki novi signal iz Irana koji bi mogao ukazivati na namjeru da se ugrozi globalna opskrba LNG-om.

U tom kontekstu, nije zanemarivo da i oko 20 posto svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom također prolazi kroz isti tjesnac.

Cijene žitarica pod vremenskim i političkim pritiskom

Na robnim burzama oscilacije se bilježe i na tržištima poljoprivrednih kultura. Na čikaškom CBOT-u, cijena pšenice porasla je za 4,4 posto prošlog tjedna, dok su cijene kukuruza i soje pale za 3,6, odnosno 1,2 posto. Na europskom MATIF-u, pšenica se za rujan 2025. drži na razini od oko 208 €/t, a kukuruz je zabilježio rast i gotovo se vratio iznad 200 €/t.

Francuska analitička kuća Stratégie Grains (SG) procjenjuje ovogodišnju žetvu ječma u Europskoj uniji na 52,4 milijuna tona – pet posto više u odnosu na 2024. No vremenske prognoze nisu optimistične. Očekuju se toplinski valovi i manjak padalina diljem Sjeverne Amerike, Ukrajine i Južne Amerike, što bi moglo utjecati na konačne prinose.

Na tržištu industrijskih metala, bakar bilježi blagi pad te se kreće oko 4,80 dolara po funti. Cijene su pod pritiskom zbog straha od smanjene potražnje u SAD-u uslijed novih carinskih tarifa koje je najavio bivši predsjednik Donald Trump. Trgovci očekuju da bi se mogla smanjiti nabava, što dodatno pojačava nesigurnost u pogledu kretanja cijene ovog metala.

Sveukupno gledano, kombinacija geopolitičkih tenzija, klimatskih ekstrema i sezonskih faktora stvara visoku razinu nesigurnosti na robnim tržištima. Iako zasad nije došlo do otvorenog prekida opskrbnih lanaca, tržišni akteri sve pažljivije promatraju političke poteze i meteorološke prognoze. Cijene energenata i sirovina mogle bi ostati visoke, a svaka nova eskalacija mogla bi ih dodatno pogurnuti. U fokusu ostaje Bliski istok – i pitanje hoće li Hormuški tjesnac ostati otvoren.