Burzovne robe: Kava nastavlja svoj neviđeni rast, zlato obara rekorde, jedino je nafta u stagnaciji

Ponovno Trump i ponovno SAD i geopolitika zauzimaju glavne svjetske naslovnice. Dok je u proteklim tjednima fokus bio na carinama i trgovinskom ratu, krajem prošlog tjedna fokus se preusmjerio na geopolitiku. I to kako. Trgovina oko Ukrajine i pregovori oko okončanja rata s Rusijom su započeli. A gdje je Europa i EU u svemu tome? Donald Trump je, nogometnim rječnikom, zabio golčinu Europi i poprilično ih posramio u ovih nekoliko tjedana novog mandata. Pitanje je samo jesu li europski političari i ostala svita iz Bruxellesa svjesni toga. 

 

Samo jedan primjer kako Trump pristupa problemima i kako ih rješava ili planira riješiti. Trump je rekao da su SAD Ukrajini dale više od 300 milijardi dolara, dok je Europa pridonijela sa samo 100 milijardi dolara. Trump je rekao da je rekao ukrajinskim dužnosnicima da SAD žele od njih ekvivalent od 500 milijardi dolara u rijetkim mineralima i da su oni u biti pristali na ovaj zahtjev. Također je rekao da želi postići dogovor s Kijevom o razmjeni pomoći za rijetke minerale iz Ukrajine, bez obzira hoće li ti minerali jednog dana možda pripadati Rusiji.

 

Kako se sve ovo skupa odražava na naše tržište roba? A kako drugačije nego povećanom volatilnošću. U ovih sedam tjedana godine, trend je nepogrešivo bullish. Kava nastavlja svoj neviđeni rast od čak 29 posto, što je pomoglo Bloombergovom poljoprivrednom indeksu da poraste za 7,1 posto od početka godine. I ostali agri proizvodi su uglavnom rasli. Zlato obara rekorde, jedino je nafta u stagnaciji (tko zna što bi bilo s inflacijom da je trend kao kod kave), upravo zbog ovih mirovnih pregovora. Generalno, tržište pokušava ostvariti svoje interese balansirajući između razvoja žetve u Brazilu, zabrinutosti oko globalne proizvodnje, rasprava o carinama koje se razvijaju i promjena na valutnom tržištu. I to sve prije početka sezona proljetne sjetve u SAD-u, kada je uobičajeno povećana volatilnost.

 

Gledajući tjedan pred nama, ako ćemo suditi samo po najava, onda je pred nama skraćeni trgovački tjedan (zbog praznika u SAD-u u ponedjeljak). Na tržištima je relativno mirno dijelom i zbog toga što je Trump odgodio uvođenje recipročnih carina, kojima je tjednima prijetio. Naime, nedavno je Trump najavio uvođenje recipročnih carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda. Očekivalo se da će to učiniti prošlog tjedna, no Bijela kuća poručila je da se još analizira kojim bi zemljama trebalo uvesti ili povećati carine te da će zaključci biti poznati uskoro.

 

Ovdje ipak treba imati na umu da je Trumpova namjera u mnogim slučajevima usmjerena na dovođenje raznih zemalja za pregovarački stol. Generalno gledajući, makro okruženje je bullish. Međutim, na globalnoj razini nikada nije dosadno i tko zna što nas sve čeka u ovom tjednu, od Trumpa i carina, preko mirovnih pregovora pa sve do nekih novih crnih labudova.

 

Statistika kaže kako je CPI inflacija u SAD-u na godišnjoj razini dosegla tri posto (vs očekivanja od 2,9 posto). Povećavaju li to trgovci cijene prije Trumpovih carina?  S obzirom na ovaj rast stope inflacije, fokus FED-a je sada na povećanju stopa?  Trump, naravno, želi niže stope, pa sam siguran da će FED biti prisiljen ostati stabilan još neko vrijeme. 

Hoće li se vratiti ruski plin?

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošlog tjedna ostale gotovo nepromijenjene jer se očekuje rast potražnje, ali i ponude ako Rusija i Ukrajina postignu mirovni sporazum. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je prošlog tjedna 0,1 posto, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto. Dakle sve se trenutačno vrti oko potencijalnih pregovora Rusije i Ukrajine i mogućeg kraja rata i svega što bi taj kraj povlačio za sobom – u konačnici kraj sankcija za Rusiju i njen izvoz nafte i plina?

 

Međunarodna agencija za energiju smatra da ako se pronađe rješenje za zaobilaženje sankcija koje je bivši američki predsjednik Joe Biden pred kraj mandata uveo osiguravateljima, prijevoznicima i proizvođačima ruske nafte, izvoz bi mogao biti nastavljen. No, raste i potražnja. Analitičari JPMorgana procjenjuju da je potražnja za naftom porasla za 1,4 milijuna barela dnevno u odnosu na prošlu godinu, na 103,4 milijuna barela dnevno. Uz to, okončanje rata između Rusije i Ukrajine pozitivno bi utjecalo na rast europskih gospodarstava, a to bi, pak, ojačalo potražnju za energentima.

 

Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF pale su ispod 48 €/MWh, što je pad od gotovo 20 posto u odnosu na najvišu dvogodišnju prije tjedan dana jer je popustila zabrinutost zbog brzog povlačenja plina iz skladišta. Prošlog su tjedna Njemačka, Francuska i Italija iznijele prijedlog za ublažavanje zahtjeva EU-a za skladištenje plina kako bi se normaliziralo tržište. Postojeća uredba Europske komisije nalaže da sve države EU-a ponovno napune svoje skladišne kapacitete do 90 posto popunjenosti do studenog, s privremenim ciljevima postavljenim za veljaču, svibanj, srpanj i rujan. Skladišta plina u EU-u sada su popunjena ispod 45 posto, što otežava ispunjavanje uvjeta od 90 posto do 1. studenoga. Toplije temperature u sjeverozapadnoj Europi i porast uvoza LNG-a pomažu usporavanju povlačenja.

 

Uz to, nastojanje američkog predsjednika Donalda Trumpa za brzi završetak rata u Ukrajini budi nadu da bi se neki tokovi ruskog plina mogli vratiti, poboljšavajući izglede za opskrbu. Naime, EU je spremna vratiti se ruskom plinu.Europski dužnosnici raspravljaju o mogućnosti nastavka kupnje ruskog plina iz plinovoda u sklopu potencijalnog dogovora o Ukrajini. Njemačka, Mađarska i mnoge druge zemlje podržale su tu ideju. Sporazum između Rusije i Ukrajine mogao bi smanjiti cijenu europskog plina za 36 do 56 posto prema procjenama analitičara Financial Timesa. Potencijalni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine predstavljao bi negativan rizik za europske cijene plina jer bi mogao rezultirati povećanim protokom ruskog plina u Europu, navodi Goldman Sachs.

 

Unatoč teškim sankcijama na naftu i plin, EU je nastavio kupovati sirovine poput gnojiva iz Rusije od njezine invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Podaci Eurostata pokazuju da je oko 3,9 milijuna tona ruskih gnojiva uvezeno u EU 2023., a 3,7 milijuna tona uvezeno je u prvih devet mjeseci 2024. U srpnju 2024. u EU je uvezeno 574 tisuće tona gnojiva, 50 posto više nego u srpnju 2021., ljeto prije rata.

Tržište žitarica stisnuto je između Trumpovih poteza, long poziciji na kukuruzu, short poziciji na pšenici, zadržavanje prodaje europskih proizvođača, prekoračenje potrošnje i strukturne slabosti eura. Kratkoročno se svašta može dogoditi, no dugoročno će ‘pokretač tržišta‘ vjerojatno biti pad ispod pariteta eura. Globalne cijene pšenice i dalje rastu. Gledajući kretanje terminske cijene ugovora pšenica na CBOT-u, cijena je porasle 7,2 posto u veljači zbog kombinacije fundamentalnih (hladno Crno more i vrijeme u SAD-u) i eksternih faktora (sezonsko kretanje cijena, dolar, fondovi i njihovo pozicioniranje).

 

Zbog carina je proizvodnja aluminija u fokusu javnosti. Tko je tko u svijetu aluminija? Prema okvirnim procjenama, najveći proizvođač na svijetu je uvjerljivo Kina, sa proizovdnjom od oko 41 milijuna tona. Koliko je velika proizvodnja Kine govori podatak da je drugi najveći globalni proizvođač Indija sa proizvodnjom od oko 4,1 milijun tona. Slijede Rusija sa oko 3,8 milijuna tona, zatim Kanada sa oko tri milijuna tona, a top pet proizvođača u svijetu zatvara UAE s oko 2,7 milijuna tona. Prvih devet proizvođača proizvodi oko 56 milijuna tona (odnosno čine čak 85 posto svjetske proizvodnje), a ostatak svijeta proizvodi oko 9,5 milijuna tona.

U kontekstu američkih carina, najveći dobavljači aluminija i čelika u SAD-u su uvjerljivo Kanada i EU, s procijenjenom vrijednosti uvoza između 70 i 80 milijardi dolara (u strukturi jasno dominira čelik). Daleko iza njih slijede Meksiko, Brazil i Južna Koreja, svaki s između tri i četiri milijarde dolara vrijednim uvozom. Jasno je onda koliko će Kanada i EU biti pogođene ovim carinama. Zanimljivo je da je izvoz Kine u SAD, kada je čelik i aluminij u pitanju, na razini 1,6 milijardi dolara.

 

Terminske cijene bakra pale su u na početku novog tjedna na oko 4,6 $/lbs, jer je popustila zabrinutost oko potencijalnih američkih carina na uvoz bakra. Metal je prošli tjedan porastao na najvišu razinu u zadnjih osam mjeseci, potaknut strahom od privremene zategnutosti na američkom tržištu bakra, pri čemu se raspon između CME i LME ugovora povećao za više od 10 posto.

 

Međutim, predsjednik Donald Trump sugerirao je da će za provedbu carina na bakar trebati više vremena od nedavno najavljenih carina na aluminij i čelik, smanjujući neposrednu zabrinutost tržišta. U međuvremenu, u Kini su vlasti naredile ograničenja na taljenje bakra zbog viška kapaciteta u industriji. Ova prekomjerna proizvodnja dovela je do povećanja uvoza bakra i pada zaliha, iako se talioničke tvrtke bore da ostvare profit.