U zadnjih 12 mjeseci, u dolarima, zlato je poskupjelo za 41 posto, a srebro za 48 posto. I na početku ovog tjedna zlato nastavlja rasti, kao i srebro i bitcoin. Paralelno, dolar je po treći put gurnuo euro u "zonu smrti". Ispod pariteta od 1,0335 potražnja za eurom nestaje, sve do 0,95
‘Ping-pong‘ oko američkih carina se nastavlja, što samo dodaje neizvjesnost na financijskim i robnim tržištima uoči dosta važnog tjedna. Tema carina će još mjesecima biti aktualna, što će pak utjecati na protok novca u i iz različitih tržišta, s robom u središtu svega toga. U kontekstu carina, zanimljivo je vidjeti trgovinski deficit SAD-a s Kinom od -295 milijardi dolara, EU -236 milijardi dolara, Meksikom -172 milijarde dolara i Vijetnamom -124 milijarde dolara. Dakle, vrlo je lako za predvidjeti koje će zelje biti u fokusu Trumpa i teme carina u sljedećim tjednima.
Već u utorak nas očekuje novi USDA izvještaj za globalnu ponudu i potražnju žitarica, s važnim procjenama u proizvodnji Južne Amerike i projekcijama izvoza za SAD. Zatim, u srijedu, vidjet ćemo prvu važnu makroobjavu za veljaču - podatke o CPI inflaciji za siječanj u SAD-u. Tržište očekuje da će biti 2,9 posto, kao i prošlog mjeseca. Naravno da bi inflacija od tri ili više posto ponovno stavio pritisak na FED i temu povećanja kamatnih stopa, to bi za posljedicu pak imalo daljnje jačanje američkog dolara i značajan efekt na rizičnu imovinu i robu. Osim navedenog, fokus trgovaca biti će usmjeren na vremenske prilike na Crnom moru, preusmjeravanje potražnje za sojom u Kini prema podrijetlu iz Brazila/Argentine, sezonska povećanja energetskog tržišta i nategnuto pozicioniranje špekulanata na tržištima poput kukuruza i pamuka.
Sve je glasnije da će Trump objaviti mirovni plan za okončanje ukrajinsko-ruskog rata. Čini se da želi dati sigurnosna jamstva Ukrajini da Rusija neće ponovno napasti u zamjenu za ključna prava na minerale za SAD. Istaknuo je stratešku važnost ovih minerala za lanac opskrbe SAD-a, ističući da Ukrajina posjeduje značajne rezerve kritičnih materijala bitnih za razne industrije.
Kina, najveći svjetski potrošač i proizvođač zlata, nastavlja gomilati zlato. Sada će osiguravajućim fondovima omogućiti kupnju zlata. U zadnjih 12 mjeseci, u dolarima, zlato je poskupjelo za 41 posto, a srebro za 48 posto. I na početku ovog tjedna zlato nastavlja rasti, kao i srebro i bitcoin. Paralelno, dolar je po treći put gurnuo euro u "zonu smrti". Ispod pariteta od 1,0335 potražnja za eurom nestaje, sve do 0,95.
Još jedan američki naftni bum nije na putu
Terminske cijene sirove nafte Brent kreću se oko 75 dolara po barelu na početku novog tjedna, nakon što su prošli tjedna blago pale. Američko ministarstvo financija prošlog je tjedna objavilo sankcije usmjerene na pojedince i tankere uključene u transport milijuna barela iranske sirove nafte godišnje u Kinu, s ciljem povećanja pritiska na Teheran. Međutim, dobici od nafte bili su ograničeni stalnom zabrinutošću zbog mogućih posljedica tekućih carina predsjednika Donalda Trumpa. Tijekom vikenda Trump je najavio nove globalne carine na čelik i aluminij, koje bi mogle utjecati na američki energetski sektor, uključujući bušilice nafte koje se oslanjaju na specijalni čelik koji se ne proizvodi u zemlji. U međuvremenu, kineske carine na američku robu stupaju na snagu danas kao odmazda za Trumpove nedavne namete, iako se očekuje da će njihov učinak biti ograničen zbog skromnog kineskog uvoza energije iz SAD-a.
Paralelno, OPEC je izjavio da će zadržati svoje prethodne proizvodne planove u tijeku i da neće podleći Trumpovim zahtjevima te je zatražio od članica da smanje dnevnu proizvodnju sirove nafte na 5,85 milijuna barela ili ekvivalentu od oko šest posto svjetskih zaliha. Međutim, izjavili su da će postupno povećavati proizvodnju od travnja nadalje. Sukobu Trumpa i Saudijske Arabije oko cijene nafte, mogao bi srušiti mit o američkoj energetskoj neovisnosti. Trump želi spustiti cijenu nafte možda čak i na 45 dolara po barelu, ali Rijad, kao ii američka industrija nafte, s time se ne slažu. Američki bum nafte iz škriljevca više ne raste. Pretjerano bušenje, bankroti i neumorni fokus na udovoljavanje investitorima s Wall Streeta učinili su američke proizvođače nevoljnima preplaviti tržište. Koliko god propisa Trump poništio, još jedan američki naftni bum nije na putu. Iste bušilice iz škriljavca, koje se voli isticati kao simbol nadmoći SAD-a, bile bi izbrisane kad bi nafta pala na 45 dolara po barelu. Niti Saudijska Arabija ne može tolerirati te cijene. Rijadu je potrebna nafta iznad 80 dolara po barelu kako bi podržao svoj prenapuhani proračun i financirao svoje projekte "Vizija 2030". Suština svega je da danas Trump više ne može pritiskati OPEC kao prije. Dani američke hegemonije nad globalnom energijom brzo nestaju. S jačanjem energetske suradnje između zemalja BRICS-a, dedolarizacijom tržišta nafte i ulaganjima u alternativne naftovode, stisak petrodolara popušta.
Potrošnja plina već opterećuje zalihe
Ipak, čini se da je sada mnogo veći fokus tržišta na plin. Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF na početku novog tjedna porasle su prema razini od 58 eura po megavat satu, najvišoj razini od siječnja 2023., jer hladnije vrijeme ubrzava smanjenje regionalnih skladišta plina. S niskim temperaturama koje se očekuju u sjeverozapadnoj Europi, potražnja za grijanjem trebala bi rasti, potičući rast koji je ove godine dominirao tržištem. Potrošnja plina već opterećuje zalihe, koje su na najnižoj razini za ovo doba godine od energetske krize 2022. - samo 49 posto popunjenosti u usporedbi sa 67 posto prije godinu dana. To izaziva zabrinutost oko ljetne obnove. Slaba snaga vjetra dodatno je povećala ovisnost o plinu. U međuvremenu, trgovci promatraju potencijalne poremećaje zbog američkih carina. Donald Trump planira carinu od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija i mogao bi ciljati na EU, izazivajući strah od odmazde. Trgovinski spor mogao bi dovesti do povećanja troškova ukapljenog prirodnog plina (LNG), pogotovo jer je SAD i dalje najveći opskrbljivač Europe. Jeste li se ikada zapitali koje zemlje imaju najveće zalihe prirodnog plina? Najveće ima Rusija, čak 24,3 posto ukupnih svjetskih zaliha. Na drugom mjestu je Iran, zatim slijede Katar, SAD, Saudijska Arabija, Turkmenistan, UAE, Venezuela i na kraju Nigerija. Prvih devet zemalja ima 75,9 posto ukupnih svjetskih zaliha plina. Izuzev SAD-a, sve redom zanimljive zemlje, za koje teško možemo reći da se svijet može na njih osloniti.
Tržišta pšenice pokazuju snažan zamah početkom 2025. Na razini prošlog tjedna, cijena je porasla 4,2 posto. Uzlazni trend cijena pšenice, u kombinaciji sa sličnim porastom na tržištima kave, kukuruza, soje i svinjskog mesa ovog mjeseca, ukazuje na inflacijske pritiske potrošačke hrane kako se krećemo kroz 2025. Pozicije fondova su takve da je tržište u long poziciji kod kukuruza, sojinog zrna i sojinog ulja, a short na pšenici. To stalno treba imati na umu.
Vremenska prognoza kaže da se suša nastavlja u Južnom Brazilu i Argentini, ali malo optimističnije nego do sada. A hladni val se očekuje u SAD-u i Rusiji. U brazilu je započela žetva soje, koja kasni u odnosu na prošlu godinu. Ipak, svu očekuju rekordan urod, više od 170 milijuna tona. Ako gledamo EU, uvoz kukruuza i soje nešto malo iznad razine prošle godine, dok je uvoz sačme veći skoro 30 posto. Istovremeno, izvoz pšenice i ječma dosta manji nego prošle godine, što samo pokazuje globalnu ne konkurentnost europske pšenice u ovom trenutku. Za žitarice će u EU "market mover" biti odnos euro/dolar.
Proizvodnja aluminija u Kini na rekordnim razinama
Bakar je dosegao najvišu razinu cijena u zadnja četiri mjeseca zbog bullish temelja. Raste zabrinutost zbog smanjenja opskrbe iz Čilea, najvećeg svjetskog proizvođača bakra, jer popravci i stari rudnici uzrokuju kašnjenja. Osim toga, kineska potražnja vratila se na tržište nakon proslave lunarne Nove godine, a potražnja u SAD-u čini se jača jer kupci prave zalihe prije potencijalnih carina. Međutim, ulagači su ostali oprezni nakon Trumpovih najava i planova oko carina. Trebat će svakako pričekati i vidjeti u kojem će se sve to skupa smjeru kretati. Slično je i sa cijenom aluminija, čija je razina trenutno oko 2.640 dolara po toni. SAD se oslanja na uvoz za gotovo polovicu svoje potrošnje aluminija, a Kanada je najveći dobavljač, a slijede je UAE. U međuvremenu, cijene aluminija već su bile u trendu rasta, prateći široke dobitke baznih metala jer su zabrinutosti oko opskrbe i poboljšanje pokazatelja proizvodnje poduprli očekivanja potražnje. U Kini je proizvodnja aluminija dosegla rekordnih 44 milijuna tona 2024. godine.
Koliko svijetu treba novih rudnika/tvornica i minerala za energetsku tranziciju? Da bi se pokrila globalna potražnja za baterijama u svijetu je potrebno otvoriti 293 nova rudnika do 2030. za iskapanje glavnih metala i minerala. Danas je globalna ponuda bakra na razini 22,9 milijuna tona godišnje, a trebat će osigurati dodatnu ponudu od 3,7 milijuna tona. Ponuda pročišćene fosforne kiseline je 6,5 milijuna tona, a trebat će osigurati dodatnih 2,5 milijuna tona, nikla je ponuda 3,6 milijuna tona, a trebat će osigurati dodatnih 1,4 milijuna tona, prirodnog grafita je ponuda 1,2 milijuna tona, a trebat će osigurati još 1,7 milijuna tona. Ako ste mislili da je to sve, ima toga još. Ponuda litija je 1,2 milijuna tona, a trebat će još 1,5 milijuna tona, sintetičkog grafita 1,8 milijuna tona, a trebat će još 356 tisuća tona, mangana je ponuda 90 tisuća tona, a trebat će još 319 tisuća tona, kobalta je ponuda 272 tisuće tona, a trebat će još 129 tisuća tona i na kraju rijetkih zemljanih metala (elemenata u tragovima) ima u ponudu 84 tisuće tona, a trebat će još 33 tisuće tona. Realno za ostvariti? Ne. A što će onda biti s cijenom u dugom roku? Zaključite sami.