Generalno, iza nas je ponovno bearish tjedan na robnim burzama. Oni koji redovito prate izvještaje reći će ništa novo. Ipak, ne možemo reći da je bilo dosadno, jer objavljeno je mnogo interesantnih podataka na tjednoj razini. USDA izvještaj od petka bio je dosta bearish, s rekordnim prinosom kukuruza u SAD-u. Generalno, tzv. agri velika trojka (pšenica, kukuruz i soja) imaju pad cijena na burzi CBOT od pet posto u siječnju, čime se nastavlja bearish trend iz prošle godine.
Vrijeme u Južnoj Americi protekli tjedan je bilo vrlo povoljno, što pogoduje proizvodnji usjeva. Paralelno, na strani potražnje bez znakova života. Kao posljedica svega rastu globalne zalihe. U igri roba s nultim zbrojem, ovaj pad cijena roba predstavlja dihotomiju - to je pozitivan razvoj događaja za potrošače, ali izazovan scenarij za proizvođače koji žele prodati svoje nedavno požnjevene usjeve. Fondovi su nastavili prodavati agri robe na burzama te im je prošli tjedan bio deveti short tjedan zaredom. Makroekonomski podaci mješoviti. Novi tjedan započinjemo praznikom u SAD-u, što znači da veliki dio tržišta je u mirovanju, a aktivnost počinje od utorka.
Robni sektor započeo je 2024. s istim bearish raspoloženjem koje je zamaglilo njegove izglede tijekom većeg dijela 2023. Zapravo, bili smo u modusu robne deflacije od sredine lipnja 2022. dok se novac u fondovima brinuo oko očekivane recesije koja će smanjiti potražnju za robom. I vidjeli smo taj pad potražnje za robom, kao i višak zaliha u odnosu na tu potražnju. Tijekom proteklih godinu i pol vidjeli smo kako fondovi grade short pozicije u većini dobara na temelju tog očekivanja slabe potražnje dok se inflacija povlači usred očekivanja recesije.
Pojedinačne robe bi se povremeno oporavljale kad bi se pojavio neki bullish naslov, ali to je obično bilo zbog spekulativnog kratkog pokrivanja, pri čemu bi fondovi ponovno brzo obnovili svoje short pozicije nakon što bi naslov umro. Inflacija bi i dalje mogla biti iznenađenje u 2024., pa bi to moglo samo potaknuti fondove da smanje svoje gore opisane short pozicije i moguće dati razlog za neke long poziicje, a za to je vjerojatno potrebno vrijeme jer je ponajviše ovisi o FED-ovim narativima.
Pomorske vozarine iz Azije u Mediteran gotovo utrostručene
Temeljna inflacija u SAD-u ostaje na 3,9 posto; najniže od svibnja 2021., ali još uvijek znatno iznad cilja FED-a od dva posto. Zbog toga tržište propitkuje samo sebe i ranija vjerovanja o početku pada kamatnih stopa, djeluje bearish za tržište kapitala i podržavajuće za dolar. Mnogi vjeruju da američko gospodarstvo usporava, ali ne dovoljno brzo da prisili FED na intervenciju u prvoj polovici godine. A onda je u subotu Logan, predsjednik Dallas FED-a, upozorio tržišta da će možda biti potrebno ponovno pokrenuti povećanje kamatnih stopa kako bi se spriječilo da nedavni pad prinosa na dugoročne obveznice ponovno pokrene inflaciju.
Inflacija u eurozoni porasla je prošlog mjeseca i mogla bi ponovno porasti početkom 2024., smanjujući pritisak na ECB da uskoro počne ublažavati svoju politiku. Čini se da najnoviji podaci potvrđuju prognozu ECB-a da je indeks potrošačkih cijena dosegao najnižu točku u studenom i da će se sada stabilizirati između 2,5 i 3 posto, znatno iznad ciljanih dva posto.
Saudijska Arabija, Egipat, Iran, Etiopija i UAE službeno su ušli u blok BRICS. Glavni zagovornik članstva Saudijske Arabije bio je apel Pekinga, koji poziva na širenje BRICS-a kako bi djelovao kao protuteža zapadnoj gospodarskoj moći. Argentina je, međutim, izjavila da je odustala od projekta integracije. Kada pričamo o geopolitičkim rizicima, tu je i dalje Ukrajina, Gaza, po novom Crveno more i zadnje – rezultati izbora na Tajvanu. Veselo. Nasilje povezano s izborima u SAD-u, eskalacija rata između Izraela i Hamasa u širem regionalnom sukobu, val migracija prema jugozapadnoj granici SAD-a uzrokovanom kriminalnim nasiljem, korupcijom i ekonomskim poteškoćama u Srednjoj Americi i SAD-u te rastući rizik od američkog vojnog sukoba s Kinom ili Rusijom okarakterizirani su kao mogući scenariji koji bi mogli ugroziti trenutne geopolitičke pozicije SAD-a, pa onda i svijeta.
Zanimljivo je vidjeti pad cjelokupnog kineskog izvoza za 4,6 posto u 2023., što je prvi godišnji pad od 2016., što i dalje pokazuje usporavanje svjetske potražnje od koje se strahovalo. Globalna trgovina pala je za 1,3 posto između studenog i prosinca 2023., budući da su napadi militanata na trgovačke brodove u Crvenom moru doveli do pada količine robe koja se prevozi u tu ključnu regiju. Prema njemačkom institutu IfW Kiel, oko 200 tisuća kontejnera dnevno se preveze preko Crvenog mora, što je pad u odnosu na oko 500 tisuća dnevno u studenom.
Posljedice za žitarice mogle bi biti ozbiljne, u smislu pada, ako bi se promet iz Crnog mora u Aziju, preko Sueza, usporio ili prekinuo. U ovom bi slučaju opskrba iz Crnog mora prvo tekla u EU i Sjevernu Afriku. S druge strane, američka tržišta bi porasla, iskoristivši svu azijsku potražnju, a nafta od 100 $/bbl bila bi još jedan faktor rasta. Svjetska banka upozorava da bi rat na Crvenom moru mogao uzrokovati skok cijena energenata, usporiti rast i dovesti do porasta inflacije, dok se povećava opasnost od usporavanja globalne trgovine. Svjetski kontejnerski indeks, koji prati cijenu kontejnera od 40 stopa, zabilježio je da su se pomorske vozarine iz Azije u Mediteran gotovo utrostručile od prosinca.
Svjetska banka upozorava da je globalno gospodarstvo na putu da zabilježi najgorih šest mjeseci rasta u 30 godina. Rast se usporava, a dug izmiče kontroli. Svjetska banka predviđa usporavanje globalnog gospodarstva u 2024. na 2,4 posto. Loša vijest je da je u 2023. godini globalni broj bankrota poduzeća premašio razinu dosegnutu 2008. godine. I KPMG očekuje da će se gospodarska ekspanzija malo ohladiti u 2024., uz usporavanje velikih gospodarstava, da će usporavanje zamaha i stroža monetarna politika gurnuti globalnu inflaciju niže do 2025. te da bi sve veći protekcionizam i trgovinske reorganizacije mogli oštetiti opskrbne lance. Zanimljivo je u tom kontekstu spomenuti da je Svjetski ekonomski forum (WEF) proglasio "dezinformacije" najvećom prijetnjom u svijetu, prema "Izvješću o globalnim rizicima" za 2024. WEF će zahtijevati veću kontrolu nad slobodom govora (!?), a gospodarska kriza je tek deveta na listi prioriteta.
Potencijalna kriza u Hormuškom tjesnacu?
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošlog tjedna blago pale (do jedan posto), nakon znatnih oscilacija zbog eskalacije krize u Crvenom moru, ali i zbog neočekivanog smanjenja cijena Saudijske Arabije. Na dva najznačajnija tržišta, cijene su na razini 70-ak $/bbl. Na početku prošlog tjedna cijene su osjetno pale jer je Saudijska Arabija iznenadila tržišta spuštanjem cijene azijskim kupcima na najnižu razinu u nešto više od dvije godine. Time žele sačuvati tržišni udio nakon spora sa skupinom zemalja OPEC-a oko smanjivanja proizvodnje kvota. Gledajući samo fundamente – zalihe, rast proizvodnje i spuštanje prodajne cijene od strane Saudijske Arabije, jedini logičan zaključak bi bio da cijene mogu samo ići prema dolje. I tako bi i bilo da nema napetosti na Bliskom Istoku.
Tako je krajem tjedna u fokusu trgovaca bila eskalacija krize u Crvenom moru. Uz Crveno more, važna je točka na prometnim pravcima na Bliskom istoku i Hormuški tjesnac, koji kontrolira Iran. Posljedice eventualne opsežnije obustave protoka nafte kroz Hormuški tjesnac bile bi do tri puta snažnije od cjenovnih šokova 1970.-ih i dvostruko veće od utjecaja ukrajinskog rata na tržište plina. Nadam se da tome nećemo svjedočiti. Trenutno, rast cijena sprječavaju strahovanja od slabljenja potražnje. Naime, kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se toliko brzo koliko se očekivalo, dok se rast američkog i gospodarstva eurozone već dulje vrijeme usporava.
Cijene europskog prirodnog plina TTF pale su za više od sedam posto, ispod 30 €/MWh, što je najniže još od početka kolovoza, unatoč hladnom udaru, budući da je regija u stabilnom položaju ove zime zbog znatnih rezervi. Razine skladištenja plina u EU, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, trenutno se kreću od 80 do 84 posto. U isto vrijeme, ukupna potražnja je slaba i ostaje ispod prijeratnih razina.
Na razini prošlog tjedna, na CBOT-u, pšenica je pala 3,2 posto, kukuruz 3 posto, a soja 2,5 posto. Zalihe kukuruza u SAD-u na dan 1. prosinca procijenjene su na 310 milijuna tona (13 posto više nego prošle godine), najviše od 2018. Prinosi kukuruza procijenjeni su na rekordne razine pa je i proizvodnja procijenjena na rekordnih 390 milijuna tona. Svjetske zalihe (bez Kine) na kraju sezone 2023./24. procjenjuju se na 325 milijuna tona, što je za 10 milijuna tona više nego prošlomjesečna procjena i najviše su u zadnjih šest godina. Sve skupa bearish brojevi koji rade pritisak na pad daljnji pad cijene kukuruza, stoga ne čudi da su trenutne cijene na CBOT-u najniže u zadnje tri godine.
Zalihe pšenice u SAD-u na dan 1. prosinca bile su na 35,8 milijuna tona, što je za osam posto više nego prije 12 mjeseci, a svjetske zalihe na kraju sezone 2023./24. procijenjene su na 260 milijuna tona, dva milijuna tona više nego u zadnjoj procjeni. Bez Kine, svjetske zalihe porasle su za 2,2 milijuna tona na 126,5 milijuna tona, ali smo na najnižoj razini zaliha u 15 godina zbog značajnog smanjenja obradivih površina u SAD-u. Povećane su procjene proizvodnje i izvoza iz Rusije i Ukrajine. Sve u svemu, neutralni brojevi, ali na cijenu pšenice utječu slabosti ostalih roba i strah od slabe međunarodne potražnje. Štoviše, s kukuruzom na ovim razinama, smanjit će se potrošnja stočne pšenice na minimum.
Zalihe soje u SAD-u na dan 1. prosinca su na 81,7 milijuna tona, jedan posto manje nego prošle godine. S druge strane, zalihe na kraju sezone 2023./24. rastu na 114,6 milijuna tona. Procjene uroda soje u Brazilu su na 157 milijuna tona, dok je Argentina procijenjena na 50 milijuna tona. Zbog dobrog stanja roda u Južnoj Americi, cijene soje na CBOT-u su na najnižoj su razini u zadnjih 26 mjeseci.
Saudijska Arabija potpisala je rudarsko partnerstvo s Egiptom, Rusijom, Marokom i DR Kongom. Ryad je također uspostavio program poticaja za istraživanje minerala vrijedan 182 milijuna dolara. Guverner Fonda za javna ulaganja kaže da će se globalna potražnja za metalima do 2040. ušesterostručiti. To je jedan od najvećih svjetskih državnih fondova.