Vrlo interesantan tjedan je pred nama, posebno iz makroekonomkog kuta gledano, koji će imati značajan utjecaj na kretanje burzovnih roba, ali i dolara. Kad kažemo interesantan, mislimo i vrlo volatilan, tako da je pred nama luda srijeda. U srijedu nas očekuje objava podataka o CPI inflaciji u SAD-u, ali i zasjedanje i objava FED-a o eventualnim promjenama kamatnih stopa, odnosno o daljnjim koracima u monetarnoj politici.
Osim same objave, više će se pažnje dati govoru čelnika Jerome Powella iz kojeg će tržište pokušati zaključiti i predvidjeti daljnje korake FED-a u ovoj godini. Osim toga čeka nas WASDE report za lipanj, važan izvještaj za agri robe. Dolar je nakon euro izbora porastao, vrijeme u SAD-u izgleda odlično, dok je u Rusiji i dalje opasnost od suše. Fondovi su na razini prošlog tjedan ponovno prodavali puno terminskih ugovora, zbog čega na burzama ulje soje i sirova nafta izgledaju kao oversold.
Kao uvod u sve, ECB je prošli tjedan smanjila kamatne stope za 25 baznih bodova. Prvo službeno smanjenje stopa u pet godina. ECB procjenjuje inflaciju od 2,5 posto i rast BDP-a od 0,9 posto za 2024. Pokreće li to sada zamah globalnog smanjenja kamatnih stopa? Nakon srijede ćemo imati odgovor, ali bojim se da ne (još). Naime, novi podaci s američkog tržišta rada pokazali su da je u svibnju broj zaposlenih porastao znatno više nego što se očekivalo, što upućuje na to da se rast gospodarstva i potrošnje nastavlja solidnim tempom. Zbog toga bi mogli ojačati inflacijski pritisci, pa je jasno da FED neće žuriti sa smanjenjem kamata dok se rast gospodarstva dodatno ne uspori.
Zlato, a sve više i srebro, te bitcoin postaju imovina koje se elite s Wall Streeta najviše plaše. Unatoč nedostatku transparentnosti u neprijavljenim kupnjama zlata, značajno i trajno povećanje zlatnih rezervi središnjih banaka naglašava trajnu ulogu fizičkog zlata kao sigurne imovine koja ne predstavlja rizik druge strane. Ova dinamika kupnje zlata nastavit će se, a doista i same središnje banke kažu da će se nastaviti, budući da odražava šire kretanje prema multipolarnom financijskom sustavu u kojem zlato igra središnju ulogu u očuvanju nacionalnog bogatstva od geopolitičkih rizika, dok je potencijalno dio novi sustav regulacije međunarodne trgovine.
Pad cijena nafte
Kad je nafta u pitanju, cijene su ponovno pale na tjednoj razini, treći tjedan zaredom, jer se očekuje daljnje usporavanje rasta američkog gospodarstva, dok se kinesko ne oporavlja tako brzo kako su se trgovci nadali. Premda se krajem tjedna cijena oporavila, na početku novog tjedna terminska cijena nafte Brent je ispod 80 $/bbl, a nafte WTI nešto iznad 75 $/bbl.
U četvrtak je podršku cijenama pružila odluka ECB-a o smanjenju kamatnih stopa, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstva eurozone, a time i potražnje za naftom u tom bloku, ali rast optimizma sputava očekivanje tržišta da američke FED neće mijenjati kamatne stope. Ni iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, ne stižu dobre vijesti. Doduše, izvoz je u svibnju porastao drugi mjesec zaredom, no uvoz nafte je pao, što ukazuje na slabosti potražnje u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.
Tržište su dodatno prošlog tjedna zbunile i poruke OPEC-a da će od rujna postupno povećavati proizvodnju jer očekuje solidnu potražnju. Nakon te poruke cijene su se našle pod pritiskom jer trgovci baš i nisu uvjereni u to, pa su krajem tjedna morali intervenirati ruski i saudijski dužnosnici porukom da će OPEC+ biti fleksibilan u provedbi plana o postupnom povećanju proizvodnje, pa čak i da bi tu odluku mogao povući ako zaključi da tržište nije dovoljno snažno.
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF pale su ispod 32,5 €/MWh, dosegnuvši najnižu razinu u zadnja tri tjedna, kako se norveški izvoz u Britaniju povećao nakon završetka popravaka platforme Sleipner Riser na moru. Ovaj završetak je ublažio zabrinutost oko opskrbe, povećavši protok plina iz Norveške u Britaniju za 22 milijuna kubičnih metara od petka. Tijekom vikenda, norveški Gassco izvijestio je o nekoliko kratkih zastoja i zastoju u tijeku na polju Visund, za koji se očekuje da će završiti do 17. lipnja, iako je točno trajanje i dalje neizvjesno.
Rast cijena koji se dogodio ovog proljeća za kompleks žitarica i uljarica, počeo je u prosincu za tržište sirove nafte. Time je okončan dugi niz ‘robne deflacije‘ za sektor koji je započeo kad je FED počeo podizati kamatne stope u ožujku 2022. Makro razmišljanje iza robne deflacije bilo je da će FED smanjiti inflaciju kočenjem gospodarstva, što rezultira manjom potražnjom za robom.
Očekivanja o reinflaciji počela su se pojavljivati kada se sentiment FED-a okrenuo prošlog prosinca, pri čemu su u prvom redu fondovi odlučili da nije u njihovom najboljem interesu održavati velike short pozicije u okruženju reinflacije. Međutim, tijekom proteklih nekoliko tjedana vidjeli smo ponovno prodaju i rast short pozicija kako je mantra o ponovnoj inflaciji popustila – djelomično zbog ponovnih razgovora nekih članova FED-a o mogućim podizanjima stopa, ali svakako smanjenih razgovora o smanjenju stopa. To je dio slikovito rečeno oseke i plime tržišta.
Bakar blizu najniže razine u zadnjih mjesec dana
Prošlotjedni ponovni veliki val prodaje agri roba od strane fondova preokrenuo je većinu kupnje koje smo vidjeli u travnju i svibnju. Fondovi uzimaju profite na pozicijama koje su stvorili zadnjih tjedana jer očito im raste optimizam, na bazi povoljnog vremena u SAD-u i pada cijene nafte, da će ovo biti dobar ljetni proizvodni prozor. Izvješće WASDE-a najvažnija je fundamentalna ‘točka istine‘ za lipanj, a trgovci će pozorno pratiti kako američko Ministarstvo poljoprivrede mijenja procjene proizvodnje ruske pšenice i brazilske soje. Gledajući od početka mjeseca, tržišta su u padu. BCOM poljoprivredni indeks pao je -1,7 posto. Vidjet ćemo hoće li podaci od srijede i izjave FED-a promijeniti tu putanju.
Na CBOT-u terminske cijene pšenice na tjednoj razini pale su 7,5 posto, a soje 2,1 posto, dok su terminske cijene kukuruza porasle 0,5 posto. Kukuruz je imao različite trendove ovisno o obalama Atlantika. Na Euronextu je pretrpio oštre padove, kao i pšenica, dok je na CBOT-u malo izgubio, jer je najkonkurentnija žitarica za uzgoj stoke.
Za SAD se strahuje da će geopolitička polarizacija s Kinom biti prepreka za izvoz. Brazil će uspostaviti novi porezni režim na 120 dana, koji će povećati poreze na izvoz poljoprivrednih proizvoda i derivata. Turska je obustavila uvoz pšenice od 21. lipnja do 15. listopada 2024. kako bi pogodovala domaćim proizvođačima. Očekuje se da će Turska ove sezone uvesti 8,5 milijuna tona pšenice. Rusija, glavni dobavljač Turske, uzalud je tražila produženje mjere, tako da je ovo za tržište bio veliki udarac. Udarac pojačan osjetljivim longom koji se formirao na Euronextu u posljednja 2 tjedna.
Terminske cijene bakra produžile su pad na ispod 4,5 $/lbs u lipnju, blizu najniže razine u zadnjih mjesec dana i potpuno izbrisale svibanjski rast koji je podigao cijene na rekordnih 5,2 $/lbs usred dokaza niske potražnje u kratkom roku. Nakon što je službeni PMI odrazio neočekivano smanjenje kineskog proizvodnog sektora u svibnju, trgovinski podaci za to razdoblje ukazali su na pad od 7,1 posto u prometu uvoza bakrene rude unatoč skoku cijena, budući da su rafinerije koristile otpad za podršku proizvodnji. Posljedično, kineske zalihe porasle su na najviši nivo od 2020., nadmašivši sezonske čimbenike koji pogoduju padu. Zbog toga je cijena isporuka iz carinskih skladišta u Šangaju ostala snižena u odnosu na LME dva tjedna zaredom.
