Carine od 25 posto prepolovile bi njemački izvoz u SAD i srušile BDP

Američki predsjednik Donald Trump se ne šali i mogao bi uskoro uvesti carine na europski izvoz u širem smislu nakon što su nedavno već uvedene carine od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija iz EU, a EU je uzvratila protumjerama. Američki deficit u robnoj razmjeni s EU premašio je 200 milijardi dolara, a Trump optužuje EU kako je osnovana s ciljem da napakosti američkoj ekonomiji.

U ekstremnom scenariju polovina njemačkog izvoza u SAD mogla bi se naći na udaru tijekom iduće dvije godine. Trenutačno se špekulira da će nove carine biti najavljene već početkom travnja, a to bi mogle biti:

• sektorske carine na automobilske, farmaceutske proizvode te kompjuterske čipove na razini od 25 posto
• recipročne carine na usporedive razine koje već primjenjuju trgovinski partner kao što je EU

Pritom je svakako moguće da bi najava carina mogla biti i odgođena ili da na snagu stupe kasnije. Mnogi detalji su trenutačno nepoznati, a nejasno je hoće li se ove carine u potpunosti nadopunjavati. Ne može isključiti ni opcija da SAD nametnu jedinstvenu carinu od 25 posto na svu robu iz EU pa Hrvatska udruga poslodavaca analizira glavne scenarije.

Ekstremni scenarij

Carine od 25 posto na svu europsku robu prepolovit će njemački izvoz u SAD. S obzirom na direktni te indirektni izvoz Njemačke u SAD od oko 3 posto BDP-a, na udaru je potencijalno 1,5 posto njemačkog BDP-a, no postoje različiti kanali prilagodbe koji bi ublažili ovaj učinak. Među njima, ponovno podizanje Fed-ovih kamata u cilju suzbijanja inflatornog učinka carina te rast dolara u odnosu na euro djelomično bi poništilo efekt carina.

Nadalje, dio njemačkog izvoza koji ne ovisi o američkom tržištu moguće je preusmjeriti na druga tržišta. Ekvivalentne carine na istu robu uvezenu iz SAD-a poskupjelo bi američku robu pa bi njemački potrošači češće kupovali domaće proizvode. Napokon, ako SAD nametne veće carine na robu iz trećih zemalja (Kanada, Meksiko, Kina) nego na njemačku robu, relativna konkurentnost njemačke roba se poboljšava. S obzirom na to da će svi kanali vjerojatno igrati ulogu, očekuje se šteta za njemački BDP od 0,5-1,0 posto njemačkog BDP-a u prve dvije godine.

Sektorske carine

Sektorske carine od 25 posto na određene proizvode poput automobila i farmaceutskih proizvoda (oko 40 posto njemačkog izvoza u SAD) proizvele bi znatno slabiji negativni učinak od 0,2-0,4 posto BDP-a u dvije godine.

S druge strane, vjerojatnost carina je u ovom scenariju veća, naročito prema automobilskom sektoru. U razmatranju pojedinačnih sektora, važno je uzeti u obzir veću koncentraciju izvoza na američko tržište jer je tada teško pronaći alternativne kupce na trećim tržištima. U tom smislu najveću koncentraciju pokazuje farmaceutika (22 posto), zatim područje vozila i strojeva gdje je izvoz turbina koncentriran 45 posto u SAD.

Hrvatska pod udarom ako Trump uvede carine na farmaceutske proizvode

Najveća koncentracija hrvatskog robnog izvoza u SAD-u je u farmaceutskoj industriji (gotovo 40 posto) s nominalnom vrijednošću od gotovo 320 milijuna eura, a slijede ju proizvodnja električne opreme (19,1 posto, 154 milijuna eura) te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (16,4 posto, 132 milijuna eura). Ako bi Donald Trump uveo carine na proizvode tih sektora, Hrvatska bi mogla izgubiti značajan dio izvoznog kolača u granama koje stvaraju višu dodanu vrijednosti, s obzirom na to da taj izvoz bilo relativno teško preusmjeriti na druga (veća) tržišta.

Uvođenje recipročnih carina na detaljnoj razini proizvoda je manje vjerojatan scenarij od prethodno spomenutih, no njemačka automobilska industrija također bi bila pogođena ovim scenarijem. SAD na uvoz automobila naplaćuje carinu od 2,5 posto, dok EU primjenjuje carinu od 10 posto. Za sva vozila (kamione, autobuse i automobile) to bi značilo povećanje carina za oko 6 postotnih bodova.

Sektor strojeva mogao bi lagano proći s carinskom razlikom od oko 1 posto. Uzajamne carine uopće ne bi trebale utjecati na farmaceutske proizvode. Sveukupno, ekonomski učinak bio bi zanemariv ispod 0,1 posto njemačkog BDP-a. Američka administracija bi, međutim, mogla uključiti razliku između stopa PDV-a te necarinskih barijera.

Potpuno je nejasno kakav bi oblik mogli imati ti izračuni, no jasno je kako se time povećava carinska stopa. U ekstremnom slučaju, Trump bi to mogao iskoristiti za opravdavanje jedinstvene carine od 25 posto na sve proizvode iz EU. U srednjem, odnosno duljem roku je vjerojatno nametanje samo sektorskih carina, što se posebno odnosi na europski izvoz automobila. Njima bi se mogle pridružiti recipročne carine, no relevantni izračuni i detalji su još nepoznati. Iz tog razloga je vjerojatno da će prosječna razina američkih carina porasti na razinu od oko 8 posto (nasuprot 4 posto za vrijeme administracije Joe Bidena) te da će se šteta njemačkoj ekonomiji kretati u rasponu od 0,2-0,4 posto BDP-a tijekom dvije godine u osnovnom scenariju.

Na svu sreću, Njemačka je ovaj tjedan iznjedrila rekordni fiskalni stimulans od 500 milijardi eura (11 posto BDP-a). Iako se stimulans rasprostire na period do deset godina, planirana ulaganja u vojnu industriju te infrastrukturu su svojevrsni ‘game changer’ te daju značajan ‘poguranac’ ekonomskom rastu za otprilike 1 posto u 2026. te još 0,5-1,0 posto u 2027. godini. Spomenuta revizija njemačkih izgleda pozitivno utječe na CEE regiju koja je izrazito dobro integrirana u relevantne opskrbne lance i neminovno bi osjetila negativan utjecaj američkih carina na njemački izvoz. Procjenjuje se da bi kumulativni negativni utjecaj američkih tarifa na razini od 8 posto iznosi od -0,12 posto u Rumunjskoj, -0,13 posto u Hrvatskoj do -0,26 posto u Mađarskoj.