Carine otkrivaju svu ranjivost gospodarstva oslonjenoga na pogodnosti za multinacionalke

Iduća dva tjedna su ključna – mnogo se puta ta rečenica čula tijekom pandemije, ali danas je ipak upotrebljavamo u drugom kontekstu. Ovoga puta iduća dva tjedna bit će presudna za Europsku uniju, posebno za Irsku, jer je američki predsjednik Donald Trump najavio kako će od 1. kolovoza uvesti 30-postotne carine na europske proizvode ako u međuvremenu Bruxelles i Washington ne postignu novi trgovinski dogovor. Irska se tu našla kao najugroženija država zato što njezino gospodarstvo uvelike ovisi o američkim multinacionalnim kompanijama.

Trumpova prijetnja nije nova. Tijekom prvoga predsjedničkog mandata već se koristio carinama kao alatom u vanjskoj trgovinskoj politici, no povratkom u Bijelu kuću njegov je protekcionizam poprimio mnogo oštriji ton. Pisma upućena Europskoj komisiji protekloga tjedna pokrenula su novu rundu neizvjesnosti na europskim tržištima. Iako zasad na snazi ostaju postojeće carine od deset posto na europske proizvode, Trump je tim potezom, tj. najavom, pokazao da je spreman ići mnogo dalje ako se pregovori ne ubrzaju i ne završe.

Čudo ili porezna prijevara

U cijeloj toj carinskoj priči irska se vlada našla u najnezavidnijoj poziciji u kojoj treba balansirati između odanosti europskim partnerima i želje za očuvanjem bliskih gospodarskih odnosa s Washingtonom, o kojem zapravo ovisi. Irski premijer Micheál Martin pokušao je ublažiti napetosti navevši da 'postoji prostor za kompromisni okvir koji bi zaustavio spiralnu eskalaciju', no i on je svjestan da bi 30-postotne carine ugrozile ključne gospodarske grane u Irskoj, pa tako i cijelo njezino gospodarstvo, jer nije riječ samo o povećanju cijena nego i o ozbiljnom narušavanju profitabilnosti, ali i planiranom povlačenju ulaganja.