U ovoj se godini očekuje pozitivan efekt normalizacije lanaca dobave, znatno povoljnijih očekivanja kretanja cijena energenata u drugoj polovici godine te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara te usluga, poručuju iz HUP-a u Fokusu tjedna.
Snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području već neko vrijeme sugerira znatno nižu uvoznu inflaciju. Sve spomenuto još uvijek ne znači da je visoka inflacija potpuno obuzdana s obzirom na upozorenja centralnih banaka o brzom oporavku realnih primanja.
Ranija no očekivana realna poboljšanja plaća u Hrvatskoj su odraz usporavanja inflacije, snažnog rasta minimalne plaće (+12,2 posto), niza indeksacija početkom godine uz kontinuiranu napetost tržišta rada koje vrši pritisak na rast plaća u realnom sektoru te podiže platne zahtjeve u javnom sektoru.
Snažna dinamika rasta plaća sada osnažuje očekivanja centralnih banaka da će ove godine većinski utjecaj na inflaciju imati jedinični trošak rada te da temeljna inflacija ostaje povišena.
Unatoč snažnom padu tržišnih ‘spot’ cijena energenata (sirove nafte, plina, električne energije), veleprodajne europske cijene plina za ljeto 2025. godine (kao proxy poduzećima koja razmatraju dvogodišnji ugovor) su i dalje skoro četiri puta više u odnosu na pretpandemijsko razdoblje.
Dio aktera također ne isključuje poremećaje na energetskom tržištu pred jesen, odnosno zimu.
Smanjenje portfelja obveznica
- Na idućoj sjednici ESB-a 7. lipnja, očekujemo daljnje podizanje depozitne stope za 25 baznih bodova na 3,50 posto u skladu sa viskom razinom temeljne inflacije. To bi lako moglo biti zadnje podizanje kamata s obzirom na pad proizvođačkih cijena, očekivano jenjavanje temeljne inflacije te rastuću vjerojatnost (tehničke) recesije u euro području, kad se ujedno očekuje i maksimalac na temeljnoj inflaciji - navodi glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
U izostanku pretjerane kolebljivosti na svjetskim financijskim tržištima, ESB bi mogla zadržati depozitnu stopu na 3,50 posto dok god temeljna inflacija ostaje znatno iznad ciljane razine od 2 posto uslijed relativnog snažnog rasta primanja zaposlenih.
Osim toga, od lipnja ESB ubrzava smanjenje portfelja obveznica kupljenih kroz konvencionalni (QE) program kvantitativnog labavljenja od 2015. godine. Za dodatnih 15 milijardi eura mjesečno, a već u srpnju ESB potpuno prestaje reinvestirati obveznice koje dospijevaju.
Spomenuto odgovara prosječnom smanjenju bilance ESB-a od 25 milijardi eura mjesečno, pri čemu mjesečni volumen dospijeća značajno varira iz mjeseca u mjesec. Istodobno, ESB će u potpunosti reinvestirati dospjele obveznice iz Pandemijskog programa otkupa (PEPP) do kraja 2024. godine.
Iako spomenuti potezi oslabađaju prostor za rast dugoročnih kamata i dalje su prisutni silazni rizici u pogledu kretanja istih. Potonji uključuju obnavljanje stresa u američkim bankama, snažnije stezanje javnih financija te (tehničku) recesiju u euro području