Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju narasle su za 10,8 posto u svibnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle, dok su na godišnjoj razini cijene hrane i bezalkoholnih pića narasle za 15,2 posto, stoji u priopćenju tvrtke Smarter, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Kako navode, najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa cijena ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića i to za 3,94 postotna boda, a prema analizi cijena hrane ne postoji niti jedna kategorija hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj kojoj nije narasla cijena.
Pa su tako na godišnjoj razini u Hrvatskoj najviše narasle cijene ulja i to za 27,6 posto, kruha i proizvoda na bazi žitarica, gotovo 19 posto, zatim mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja i to za 17 posto, mesa za 11 posto, povrća za 10,5 posto, šećera, džemova i konditorskih proizvoda za 9,4 posto te voća za 6,8 posto.
- Za sad većina europskih gospodarstava ne bilježi dva uzastopna kvartala negativnog rasta, što bi značilo ulazak u recesiju, no svi pokazatelji i trendovi upućuju na značajno smanjenje gospodarskih aktivnosti koje stvaraju veliki rizik od recesije od početka iduće godine te daljnji rast cijena hrane, a s obzirom na ozbiljnost situacije konačno se shvaća da je poljoprivreda i proizvodnja hrane ključna sigurnosna politika - zaključak je analize SMARTER-a.
Iz tvrtke su isto tako priopćili da zbog ranjivosti, zajedno s visokim ulaznim troškovima, može doći do dodatnog rasta cijene hrane do točke u kojoj one postaju nedostupne za najsiromašnije stanovnike Europske unije.
Potrebna promjena kontrole hrane
FoodDrinkEurope, udruženje europske prehrambene industrije upozorava da su zalihe nekih kritičnih sirovina već pri kraju, a cijene naglo rastu pa pozivaju na privremenu fleksibilnost označavanja hrane i smanjivanje službenih kontrola diljem Europske unije, kako bi se tvrtkama pomoglo u suočavanju s brzom promjenom dostupnosti sastojaka.
Europska komisija je usvojila privremeni krizni okvir kako bi državama članicama Europske unije omogućila potporu te je uspostavila stručnu skupinu unutar europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krizu sigurnosti hrane (EFSCM), kao dio svog plana za krizne situacije s hranom.
Kako se navodi u priopćenju, ovo europsko udruženje smatra da tvrtkama za hranu i piće treba staviti na raspolaganje dovoljno energije po pristupačnim cijenama u slučaju nestašice energije za održavanje proizvodnje hrane, kao i ublažavanje regulatornih strogih pravila u označavanju hrane, službenim kontrolama hrane te promjene u carinskim sustavima za neke sirovine kako bi se nadomjestile one koje nedostaju kao što su suncokretovo ulje zamjena s palminim, kokosovim i slično.
- U raznim sektorima prehrambene industrije ima potrebe za brzim prilagodbama i uvjetima na tržištu, pa je Europska komisija dala preporuke da se u zemljama Europske unije mogu koristiti najniže stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na hranu i privremeno dopustiti poljoprivrednicima korištenje područja koja su trebala biti ostavljena za ugar, biološku raznolikost, za proizvodnju hrane i hrane za životinje - ističu u SMARTER-u.
Iako službenih podataka o proizvodnji, prodaji i narudžbama u sektoru poljoprivrede i hrane tijekom zadnja tri mjeseca još nema dovoljno, za sada je teško procjenjivati i govoriti o padu narudžbi, a uz redovnu opskrbu stanovništva, u Europskoj uniji se pojavila potreba osiguranja hrane za dodatnih nekoliko milijuna izbjeglica iz Ukrajine te stalne humanitarne pomoći koja se šalje u ratom zahvaćena područja.
Iz SMARTER-a upozoravaju i da su zalihe nekih kritičnih sirovina koje se koriste u proizvodnji hrane pri kraju dok cijene naglo rastu, a suočene s rastućim ulaznim troškovima od pandemije, nestašica prehrambenih sastojaka i materijala za pakiranje znači da se mnoge tvrtke bore za nastavak proizvodnje. Sve je naravno dodatno pogoršala situacija rasta troškova energije.
Procjena stručnjaka SMARTER-a je kako je realna opcija da bi moglo doći do usporavanja poslovnih aktivnosti zbog svih navedenih poremećaja zbog čega se traže rješenja i predlaže donošenje cijelog niza mjera koje bi u kratkom roku omogućile tvrtkama da nastave proizvodnju.
- Od poljoprivrede i prehrambene industrije se traži, u uvjetima moguće prehrambene krize, da proizvede hrane što je više moguće, kako bi se nadomjestile isporuke iz Ukrajine i Rusije. Tako se pokušava uključiti što više zemljišta u poljoprivrednu proizvodnju, zamijeniti usjeve koji su bili namijenjeni ishrani stoke usjevima za ljudsku prehranu, što bi imalo direktan utjecaj na stočarski sektor i industriju mesa. Stalni su pritisci da se provedba dijela zelenih politika, koji se odnose na proizvodnju hrane, odgodi dok traju ovakve okolnosti - zaključak je analize.
Najavljen paket i za stočare
Europska komisija je krajem svibnja usvojila paket potpore u visini 500 milijuna eura kako bi se europskim poljoprivrednicima omogućilo da nastave s proizvodnjom, unatoč ogromnom rastu ulaznih troškova.
Ovaj paket pomoći temelji se na mogućnosti da države članice donesu odluke i preusmjere pet posto svog proračuna za ruralni razvoj za razdoblje od 2021. do 2022. godine za izravnu potporu dohotku poljoprivrednika. Odabrani poljoprivrednici, uključujući obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mala i srednja poduzeća, koji su najviše pogođeni krizom mogli bi dobiti 15.000 eura, a poduzeća u preradi hrane do 100 tisuća eura. Uplate se trebaju izvršiti najkasnije do 15. listopada 2023. godine, a države članice moraju donijeti izmjene i dopune svog Programa ruralnog razvoja.
- Sad je u najavi i novi paket pomoći sektoru stočarstva s 80 milijuna kuna. Vjerujemo da će se što prije, sukladno paketu pomoći Europske komisije, pripremiti izvanredna potpora za poljoprivrednike i prerađivače koja će se financirati iz Programa ruralnog razvoja. O tome koliko će biti brzi i efikasni ti paketi pomoći prvenstveno sada ovisi jesenska sjetva ozimih kultura, ali i zaustavljanje negativnih trendova u stočarstvu - zaključuju u SMARTER-u.