Nakon nedavne stabilizacije cijena Brenta oko 77 dolara po barelu, cijene nafte porasle su za četiri posto na tjednoj razini nakon napada SAD-a i saveznika na hutiste u Jemenu. Hutisti na to odgovaraju oštrim napadima na brodove u Crvenom moru, što dodatno otežava ionako kompliciranu situaciju na brodarskom tržištu. Stoga Vlada SAD-a poziva na oprez te savjetuje da se tom rutom više ne prevozi nafta zbog rizika daljnjih napada hutista koji napadaju američke brodove, piše HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
Posljedične promjene rute dakako povećavaju trošak prijevoza nafte što utječe na povećanje cijene nafte. Vijesti koje dolaze iz eurozone i Njemačke su isto zabrinjavajuće. Slaba industrijska aktivnost eurozone kao i pad njemačkog BDP-a predstavlja veliki rizik po cijenu Brenta.
Kina, druga po veličini ekonomija svijeta također ne uspijeva preokrenuti niz nepovoljnih ekonomskih trendova. Pojačavaju se deflacijski pritisci, rast BDP-a u četvrtom kvartalu niži je od očekivanja, što nepovoljno djeluje na potražnju za naftom.
Geopolitička slika određuje daljnje kretanje cijene nafte, pa se očekuje rast cijena nafte u četvrtom kvartalu 2024. prema 84 dolara, uz naknadnu stabilizaciju prema 80 dolara u četvrtom kvartalu 2025.
Hladne temperature diljem Europe u laganom su padu, dok su skladišta plina EU zemalja i dalje blizu rekordnih razina. Popunjenost skladišta na razini EU te Njemačkoj je na razinama blizu 80, odnosno 84 posto što je 14 postotnih bodova više nego u prethodnim godinama.
Cijena plina nedavno je pala ispod 30 eura po megavat satu, po prvi put od 2021. godine. Ovaj pad cijene plina imat će utjecaj i na usporavanje stope inflacije u eurozoni.
U promatranom razdoblju od 2010. do 2019. godine prosječna je cijena plina iznosila oko 20 eura po megavat satu, a sada se potencijalno približavamo tim razinama unatoč hladnijoj zimi te sukobu na Bliskom istoku koji negativno utječu na LNG kanale.
QatarEnergy je odlučila da neće dopustiti niti jednom LNG tankeru da prođe kroz Crveno more u narednom periodu, što bi moglo smanjiti ponudu ukapljenog plina u Europi. U skladu s time cijena plina bi u bližoj budućnosti ponovno mogla porasti iznad 50 eura po megavat satu, zaključuje Stojić.