Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
Generalno gledajući, cijene burzovnih roba tijekom ljeta nastavile su trend pada ili su ostale na istim/sličnim razinama kao i prije mjesec dana, uz pojedine iznimke (prvenstveno plin). Primjerice, globalni indeksi poput Dow Jones Commodity Index i Bloomberg Commodity Index pali su za desetak posto u odnosu na razine s početka lipnja.
Za prerađivačke industrije i globalnu ekonomiju to je svakako pozitivno, jer prethodno razdoblje obilježio je upravo pritisak na njihovo poslovanje koji je dolazio od strane rastućih cijena burzovnih roba.
Što se tiče okruženja u kojem se nalazimo tu i dalje prevladavaju isti faktori – i nakon šest mjeseci rat u Ukrajini još uvijek traje uz, nažalost, povećan postotak rizika od izbijanja WW3, polarizacija svijeta na dva bloka se nastavlja, inflatorni pritisci i dalje su dosta izraženi, a strah od recesije i usporavanja globalne ekonomije nije nestao. O pandemiji i koroni ne priča se toliko, ali to nas ne smije dovesti u zabludu da je to past tense. Dakle još uvijek je dosta crnih oblaka oko nas.
Pritisak na energetski sektor
Energetski sektor i dalje je pod najvećim pritiskom. Svakako, pozitivno na ekonomiju djeluje činjenica da je cijena nafte u padu i već duže vrijeme na razinama ispod 100 $/bbl. Nafta je u padu još od lipnja i to prvenstveno zbog straha od recesije i usporavanja globalne ekonomije, dok centralne banke zaustavljaju potražnju agresivnim povećanjima kamatnih stopa kako bi ukrotile rastuću inflaciju.
Paralelno, najveći svjetski uvoznik nafte - Kina - ima vlastite izazove kako zadržati gospodarski rast kada su suočeni s nestašicom električne energije izazvane najgorom sušom u zadnjih 60 godina te građevinsko-nekretninskim balonom koji se još nije riješio.
Nastavljaju se razgovori između SAD-a i europskih saveznika po pitanju Irana i njihove odluke da ponovno aktiviraju nuklearni program. Treba naći riješenje koje bi zadržalo stabilnost na Bliskom Istoku, a da pritom iranska nafta bude dostupna za kupnju bez sankcija.
I dok je cijena nafte u padu, cijena plina je skočila do nesuvislih razina. Kako drugačije opisati cijenu kada se ona kreće oko 290 €/MWh, a još u prvoj polovici lipnja bila je na razini od 80 €/MWh, dok je višegodišnji prosjek ranije bio između 15 i 20 €/MWh. Ako bi povukli analogiju s naftom, onda bi ekvivalent rasta prosječne cijene od 16x značio da bi spot cijena nafte danas bila 960 $/bbl!
Poveća se rizik od recesije
E sad ili je cijena plina nerealno visoka ili je cijena nafte podcijenjena. Ruski Gazprom najavio je nove radove na održavanju plinovoda Sjeverni tok, zbog čega će biti u potpunosti obustavljena isporuka plina prema Njemačkoj na tri dana (od 31/08 do 02/09). To samo dodatno utječe na zabrinutost oko plana popunjavanja zaliha plina u Europi (80 posto do kraja listopada) te povećava rizik od recesije, pogotovo ako će prekidi u isporuci plina iz Rusije biti učestali u periodu pred nama.
To se sve skupa negativno odražava na europsku proizvodnju električne energije. U ovakvim situacijama nevolja nikada ne dolazi sama, pa je baš ove godine Europa pogođena velikim toplinskim valom koji je povećao potražnju za električnom energijom, dok je istovremeno izražena suša smanjila vodostaje svih glavnih rijeka do te mjere da limitira proizvodnju nuklearne i hidroenergije.
Zbog svega, pojedine političke opcije u Njemačkoj zagovaraju da se u rad pusti plinovod Sjeverni tok 2. Ako se ta inicijativa dodatno pogura, Njemačka će biti na raskrižju: ili odlučiti krenuti u tom smjeru, napuštajući savez sa SAD-om i Velikom Britanijom ili počiniti samoubojstvo (ekonomsko) po treći put u posljednih 107 godina.
Odnos EUR/USD ponovno pleše oko pariteta. Cijene plina te strah od recesije u Njemačkoj stavili su pritisak na europsku valutu. U četvrtak je sastanak ECB-a. Vidjet ćemo hoće li biti kakvih ohrabrujućih poruka nakon sastanka za tržište. Tržište očekuje da ECB bude agresivnija u obrani eura. Jačanje američkog dolara limitira uzlazni potencijal roba nominiranih u dolaru, dok istovremeno podržava rast cijena europskih proizvoda ili povećanje izvoza uz postojeće cijene.
Problemi u proizvodnji
U agri svijetu, jedan od ključnih događaja tijekom ljeta bilo je otvaranje izvoznog koridora za žitarice i uljarice iz ukrajinskih crnomorskih luka. Do sada je dvadesetak brodova isplovilo izvozeći robu iz luka. Još uvijek taj koridor nije profunkcionirao u punom smislu te postoji svakodnevni rizik da se isporuke njime zaustave, ali svakako je pomogao u povećanju izvoznih količina robe iz Ukrajine.
Manjak izvoza s Crnog mora kompenzira se povećanim izvozom roba iz Europe. Međutim, Europa ima problem na strani proizvodnje. Suša je ostavila značajan trag. Stanje usjeva u Francuskoj se pogoršava, pogotovo kukuruza. Samo 50 posto usjeva ocijenjeno je s dobro/odlično (vs 85 posto prošle godine u ovo vrijeme). Zrioba kukuruza je 15 dana ranija nego prošle godine, odnosno 7 dana ranije od petogodišnjeg prosjeka.
Slična situacija je u svim ostalim zemljama dunavskog sliva. Najnovije procjene uroda kukuruza u EU kreću se između 55 i 57 milijuna tona (a ne tako davno procjene su bile i do 73 milijuna tona).
Osim proizvodnje, nedostatak padalina tijekom ljeta rezultirao je i padom vodostaja na glavnim plovnim putevima u Europi što je dovelo do velikih logističkih izazova i rasta troškova transporta što se evidentno mora preliti na leđa potrošača, ali dijelom i proizvođača. Cijene pšenice i kukuruza malo su se oporavile nakon što su protekli tjedan pale na najnižu razinu još od ožujka. Sličan scenariji i na burzi u Chicagu. Nakon što je cijena pšenice pala na najnižu razinu u zadnjih šest mjeseci, malo se oporavila. Što se tiče cijene kukuruza i soje, one su pod pritiskom generalno nepovoljnih vremenskih uvjeta.
Cijene metala su na nešto većim razinama nego prije mjesec dana, ali i dalje značajno niže u odnosu na cijene iz svibnja/lipnja, odnosno niže nego što su to bile cijene na početku ove godine. Strah od recesije, pad potražnje te gospodarsko i proizvodno usporavanje Kine limitiraju potencijalan rast cijene metala.