Cijene vozila u EU: Hrvatska ispod prosjeka, ali daleko od najjeftinijih

U usporedbi s ostatkom Europe, Hrvatska se nalazi u zlatnoj sredini kada je riječ o cijenama osobnih vozila. Prema podacima Eurostata za 2024., razina cijena u Hrvatskoj iznosi 98,1 posto prosjeka Europske unije, što znači da su vozila kod nas u prosjeku oko 1,9 posto jeftinija nego u ostatku EU-a.

Drugim riječima, Hrvatska nije među zemljama s najskupljim automobilima, ali ni među onima s najnižim cijenama. Iako kupci u Hrvatskoj prolaze povoljnije nego, primjerice, u Danskoj ili Irskoj, domaće tržište još uvijek osjeća pritisak visokih poreza i troškova uvoza. Prostor za pojeftinjenja u budućnosti ovisit će prije svega o fiskalnoj politici i tržišnim poticajima za električna vozila, koja sve više mijenjaju strukturu prodaje.

Kako se mjeri razlika u cijenama

Usporediti cijene automobila i drugih prijevoznih sredstava u Europskoj uniji složen je posao jer nije dovoljno uzeti samo jedan model i provjeriti koliko stoji u različitim zemljama. Naime, razlike u strategijama cijena proizvođača, poreznim stopama, regulacijama i udjelu rabljenih vozila čine takve usporedbe kompleksnima.

Kako bi se dobila realnija slika, Eurostat koristi indeks razine cijena (price-level index) za kategoriju 'oprema za osobni prijevoz', koja uključuje automobile, motocikle i bicikle, ali ne obuhvaća troškove održavanja, rezervne dijelove ni gorivo. U tom indeksu prosjek Europske unije postavljen je na vrijednost 100. Zemlja s indeksom 110 ima cijene 10 posto više od prosjeka, a ona s indeksom 90 - 10 posto niže.

Najskuplje Turska, Danska i Island

Na vrhu ljestvice 36 europskih zemalja nalazi se Turska, gdje su cijene automobila 36,4 posto više od prosjeka Unije. Slijede Danska (119,9), Island (118,1), Nizozemska (114,3), Irska (110,3) i Švicarska (110,2).

U gornjem dijelu poretka nalaze se i Albanija (105,9), Belgija (105,3), Finska i Austrija (po 104,9). Te zemlje, osim što imaju više cijene automobila, bilježe i općenito više troškove života. Njemačka se nalazi gotovo točno na prosjeku (100,4), dok su Francuska (99,8) i Italija (99,7) tek neznatno ispod.

U južnim i istočnoeuropskim zemljama vozila su u pravilu povoljnija. Među velikim ekonomijama najniže cijene bilježi Španjolska (96,2), dok se Hrvatska (98,1) i Malta (98,5) nalaze tik ispod prosjeka Unije. Bosna i Hercegovina (97,1) također se svrstava među povoljnija tržišta u regiji.

U sredini ljestvice, s cijenama između 90 i 95 posto prosjeka, nalaze se Švedska, Estonija, Luksemburg, Rumunjska, Litva i Bugarska. Zanimljivo je da se u toj skupini nalaze i razvijene i tranzicijske zemlje, što pokazuje koliko nacionalni porezni sustavi i struktura tržišta mogu poništiti razlike u životnom standardu.

Najniže cijene u Sjevernoj Makedoniji i Slovačkoj

Na dnu ljestvice nalaze se Sjeverna Makedonija (87,7) i Slovačka (88,6), gdje su cijene automobila 12 do 13 posto niže od prosjeka EU-a. Nešto povoljnije od prosjeka su i Slovenija (91,3), Cipar (91,4), Češka (91,6), Norveška (91,7), Latvija (92,5), Crna Gora (92,8) i Poljska (92,8).

Zašto takve razlike?

Razlike u cijenama najviše proizlaze iz poreznih i fiskalnih politika. Danska, primjerice, ima visoke poreze na kupnju vozila i registraciju, što značajno povećava krajnju cijenu. No, i proizvođači sami prilagođavaju cijene pojedinim tržištima, ovisno o kupovnoj moći, lokalnim preferencijama i spremnosti kupaca da plate više. Istraživač Europske središnje banke Georg Strasser objašnjava da proizvođači često primjenjuju praksu tzv. pricing-to-market, pri čemu cijene za isti model vozila mogu varirati i do 10 posto između država. Ulogu igraju i nacionalne politike prema vrstama pogona, primjerice, zemlje koje visoko oporezuju benzince, a električna vozila oslobađaju poreza, mogu se u prosjeku činiti 'skupljima', iako to vrijedi samo za dio tržišta.