Biznis i politika
StoryEditor

Cijene burzovnih roba u padu, tržišta u strahu od nastavka agresivnog povećanja kamatnih stopa

20. Rujan 2022.

piše: Robert Jurišić, S - GRAIN BI

  • Geopolitička situacija u svijetu trenutačno izgleda kao minsko polje koje nas u vrlo kratkom vremenskom period može dovesti do stagflacije
  • Nafta je u padu već treći tjedan za redom uglavnom zbog straha od gospodarskog usporavnja nakon podizanja kamatnih stopa
  • Goldman Sachs procjenjuje da će se cijene plina ove zime vjerojatno više nego prepoloviti i pasti na ispod 100 €/MWh
  • Globalna kriza umjetnih gnojiva prijeti padu proizvodnje poljoprivrednih roba
 
Protekli tjedan slobodno možemo nazvati bearish tjednom za burzovne robe. Cijene na burzama gotovo većine roba iz sva tri sektora (energija, poljoprivreda, metali) ostvarile su pad na tjednoj razini. Među inima, pad cijene na tjednoj razini dogodio se kod prirodnog plina (7 posto), nafte (4 posto), zlata (3,5 posto), pamuka, kave, drvne građe (od 5,5 do 6,5 posto). To ne znači da cijena pojedinih roba nije narasla na tjednoj razini, poput primjerice palminog ulja (2 posto) ili nikla (5,5 posto).
 
Ključni čimbenici koji trenutno utječu na burzovne robe i na ekonomiju općenito su geopolitika, centralne banke i moneterna politika, energetska kriza te strah od recesije. Geopolitička situacija u svijetu trenutno izgleda kao minsko polje koje nas u vrlo kratkom vremenskom period može dovesti do stagflacije. Rat u Ukrajini je potencijalno na prekretnici. Može li trenutačna ukrajinska protuofenziva dovesti suprotstavljene strane za pregovarački stol u doglednoj budućnosti? Time bi se otvorila mogućnost za postizanje prekida rata i stabilizaciju stanja te svega ostalog povezanog s time što se može svesti pod pojam “vratiti na staro/normalno”.
 
Da u svijetu ne bude dosadno imamo rast tenzija između Turske i Grčke. Turci gomilaju vojne trupe na granici s Grčkom, a kad je tako sve je moguće. Azerbajdžan koristi priliku trenutačne ruske okupiranosti Ukrajinom pa je pokrenuo novi napad na Armeniju, dok cijelu situaciju prate Iran i Turska, a zasigurno i Rusija te SAD. Ponovno napetosti na relaciji Izrael i Sirija. Neki će reći ništa novo. Jesu li ovi sukobi samo uvod u crnog labuda svih crnih labudova – Tajvan?
 
Inflacija u SAD-u u kolovozu bila je 8,3 posto (vs 8,5 posto u srpnju). Očekivanja su bila da će inflacija biti 8,1 posto (realno, je li 7,8 ili 8,3 posto kao da je bitno). To je stavilo pritisak na glavne indekse, uključujući i DJIA, S&P 500, NASDAQ koji su svi zabilježili tjedni pad, dok je američki dolar ojačao. Pored toga, porastao je postotak ljudi (40 posto sada) koji očekuju da bi FED mogao povećati kamatnu stopu za 100 baznih bodova u srijedu (a špekulira se i s povećanjem od 125 baznih bodova). ECB je preuzela istu politiku kao i FED (samo sa 6 mjeseci zakašnjenja), stoga ne čudi strah tržišta o nastavku agresivnog ciklusa povećanja kamatnih stopa s obje strane oceana koji će trajati toliko dugo koliko bude potrebno da se inflacija stavi pod kontrolu. Posljedice toga su recesija i usporavanje ekonomije, što će posljedično dovesti do rasta nezaposlenosti.
 

Kina kao konkurent MMF-u

 
Stoga nas ne trebaju čuditi razne procjene vezane za Europu i recesiju. BlackRock procjenjuje da Europu očekuje teška recesija, a da bi europski dobavljači energije mogli biti suočeni sa margin callovima u bilijunima eura. Francuska se zbog niže od uobičajene proizvodnje nuklerane energije pretvara iz tradicionalno najvećeg izvoznika električne energije u Europi u neto uvoznika.
 
MMF upozorava da bi oštra zima mogla dovesti do socijalnih nemira u Europi, te da veliki kreditori moraju raditi na prevenciji eksplozije duga. Trenutačni je globalni dug iznad 300 bilijuna dolara. Kina se pojavljuje kao izravni konkurent MMF-u dajući zajmove “slabijim” nacijama diljem svijeta. Dug američkog ministarstva financija iznosi 24 bilijuna dolara. Bank of America je nedavno izjavila da pad likvidnosti na tržištu predstavlja najveći sustavni rizik za financijska tržišta još od nekretninskog balona 2007.
 
Cijena nafte na Brentu ispod granice od 90 $/bbl. Nafta je u padu već treći tjedan za redom uglavnom zbog straha od gospodarskog usporavanja nakon podizanja kamatnih stopa od strane centralnih banaka diljem svijeta. Cijena plina pala na 180 €/MWh. Europa pokušava smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu, pokušavajući čak uvesti i ograničenje na cijenu plina. Mjere koje je u tom smjeru donijela EK uključuju dodatno oporezivanje profita kompanija iz energetskog sektora i racionalizaciju potrošnje energije.
 
Trenutačno je stanje popunjenosti zaliha na 86 posto, što je iznad plana i blago iznad petogodišnjeg prosjeka. Zbog svega toga, Goldman Sachs procjenjuje da će se cijene plina ove zime vjerojatno više nego prepoloviti i pasti na ispod 100 €/MWh do kraja prvog kvartala iduće godine, uz pretpostavku uobičajenih zimskih uvjeta.
 
Više od šest mjeseci nakon početka rata, globalna kriza umjetnih gnojiva prijeti padu proizvodnje poljoprivrednih roba, što bi svakako moglo imati negativne posljedice za najugroženije zemlje svijeta. Prema najcrnjem scenariju, FAO procjenjuje da bi visoke cijene gnojiva mogle umanjiti globalnu proizvodnju žitarica za više od 40 posto. Osobno, mislim da je to previše pesimističan i nerealan scenarij.
 
USDA izvještaj proteklog tjedna bio je iznenađenje za soju, gdje su prinosu procijenjeni na manje nego što je bilo očekivanje tržišta. Posljedica je to prije svega vremena (suše) u SAD-u. Ostalo je bilo manje više u skladu s očekivanjem tržišta. Globalna proizvodnja pšenice procijenjena je na 784 milijuna tona (+3,3 milijuna tona vs kolovoz), kukuruza na 1.173 milijuna tona (-7 milijuna tona vs kolovoz), a soje na 390 milijuna tona (-3 milijuna tona vs kolovoz). Krajnje zalihe pšenice za sezonu 22/23 procijenjene su na 269 milijuna tona (+1,2 milijuna tona vs kolovoz), kukuruza na 304,5 milijuna tona (-2,2 milijuna tona vs kolovoz) i soje na 99 milijuna tona (-1,5 milijuna tona vs kolovoz).
 

Pale cijene bakra i čelika

 
Što se tiče EU, najčešće se trenutne procjene kreću oko 124 milijuna tona za pšenicu, 52 milijuna tona za kukuruz, dok je proizvodnja uljarica procijenjena na oko 31 milijuna tona. U tim procjenama najgore prolazi kukuruz, čija se proizvodnja svakom novom procjenom smanjuje zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u Europi. Što se tiče izvoznog koridora iz Ukrajine, čija je budućnost i dalje neizvjesna, do sada je 165 brodova izvezlo robu iz Ukrajine i ukupno 3,7 milijuna tona roba.
 
Na CBOTU, pšenica trenutno ispod 8,5 $/bu, kukuruz i dalje iznad 6,5 $/bu, a soja ispod 14,5 $/bu. Rastuća inflacija u kombinaciji s potencijalnim gospodarskim usporavanjem, dovodi do porasta straha od pada potražnje pa su u tom kontekstu investitori na burzama koristili rast cijene da bi uzeli profit.
 
Cijena bakra pale je ispod 3,6 $/lbs uslijed očekivanja tržišta u povećanje kamatnih stopa od strane FED-a ovaj tjedan. Tržište se boji da će takva politika potisnuti potražnju za metalima. Proizvođači se nadaju da bi smanjenje zaliha te trenutno manja proizvodnja ipak mogle pogurati cijene prema gore. Cijene čeilka su ponovno pale ispod razine od 3.900 CNY/t. Cijene u kineskom nekretninskom sektoru i dalje padaju, dok cijene novih stanova padaju najvećom brzinom još od 2015.
 
Novi slučajevi korona virusa i lockdown u Kini za pojedine gradove i regije dodatno smanjuje potražnju i aktivnost na tržištu, što pritišće cijene. Istovremeno, zalihe u Kini su porasle za 2,4 posto. Cijena aluminija opet iznad granice 2.300 $/t, blago se oporavivši od najniže razine u 17 mjeseci od 2.240 $/t dosegnute 7. rujna. Zabrinutost zbog niske ponude, uslijed smanjenja proizvodnje, podigla je cijene.
20. rujan 2022 11:55