Ljeto je polako na zalasku i svi se polako okrećemo i jednim okom već gledamo na jesen pred nama. A tamo se čini čekaju nas isti problem kao i prije ljeta. Geopolitička partija šaha još uvijek se igra, makroekonomski izgledi na globalnoj razini su se pogoršali ili u najbolju ruku nisu optimistični, inflacija i recesijski narativ i dalje su svakodnevnica u našem vokabularu, a svjetlo na kraju tunela se još ne nazire.
U takvom okruženju punom neizvjesnosti, naravno da su cijene burzovnih roba vrlo volatilne, s velikim rasponima između minimalnih i maksimalnih razina. Premda smo, gledajući razine cijena, daleko odmaknuli od povijesnih maksimalnih razina ostvarenih prošle godine i dalje postoji bojazan da je moguć scenarij u kojem bi u vrlo kratkom roku sve moglo ponovno eksplodirati.
S druge strane, jednako tako nije isključen scenarij u kojem uslijed nedostatka negativnih vijesti cijene dodatno padnu na razine od prije pandemije. Što se tiče nekih generalnih pokazatelja, dolarski indeks DXY iznad 103 boda, S&P 500 indeks ispod razine od 4.400 bodova, a indeks straha VIX iznad 17. Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) u novom tjednu iznad 580 bodova, a Bloomberg Commodity Index (BCI) blago ispod 105 bodova.
Geopolitika i dalje ima velikog utjecaja na kretanje svega pa tako i burzovnih roba. Osim događanja u Rusiji, u ovom započetom procesu ponovne bipolarizacije svijeta, imamo nekoliko točaka u svijetu (Afrika, Bliski Istok, Tajavan) koja bi lako mogla postati nova žarišta sukoba (ako već nisu). Jedan potez previše nekoga u tom globalnom šahu i evo nas u novom vrtlogu kaosa. To se direktno odražava na svjetske valute.
Kineski yuan pao je na najnižu razinu u zadnjih devet mjeseci, ruska rublja pala je na najnižu razinu u zadnjih 17 mjeseci (prvi put da vrijedi manje od indijskog rupija), a odnos EUR/USD pao je ispod 1,09. Prošli tjedna je bila 52. godišnjica raskida sporazuma iz Bretton Woodsa. Bio je to kraj "zlatnog standarda" i početak FIAT valuta. Ovaj jednostrani izbor SAD-a doveo je do stvaranja golemog globalnog duga i krize državnog duga, u čemu prednjače SAD i Kina. U posljednjih dvije tisuće godina niti jedan novac nije premašio 50 godina života. Nalazimo se u sumraku sustava FIAT i u zoru CBCD-a, digitalnih valuta središnje banke.
Centralne banke diljem svijeta još uvijek vode uglavnom restriktivnu monetarnu politiku, s glavnim ciljem zauzdavanja inflacije, bez naznaka zaokreta i/ili smanjenja kamatnih stopa, nešto o čemu tržište sanja već mjesecima. Na kraju balade, inflacija će prije ili kasnije statistički doći unutar ciljanih dva posto, ali će cijene svega na policama biti duplo veće nego što je to bilo prije pandemije. Neki bi rekli operacija uspjela, pacijent umro.
Kineska enigma
Kina i budućnost njenog gospodarstva u kratkom/srednjem roku postaju sve veća enigma na globalnoj razini. Događaju se stvari s kojima se Kina nije susretala desetljećima – pad gospodarske aktivnosti i recesija, a sve kao posljedica smanjenja izvoza i urušavanja nekretninskog sektora (balona).
Zabrinutost oko kineskog stanovništva ostaje opravdana, stope nataliteta su -40 posto u odnosu na prije pet godina (čini se da je u kineskom društvu ukorijenjeno da još uvijek više vole imati jedno dijete nego sadašnju mogućnost da imaju više djece), a zdrava ekonomija uvijek treba više radnika nego umirovljenika.
Nezaposlenost (pogotovo među mladima) postaje sve veći problem u Kini. Moramo zapamtiti da je glavni argument bullish tržišta potražnja u Kini i kineske mjere politike za poticanje gospodarskog rasta, stoga sve što se tamo događa ima velikog utjecaja na strukturu ponude/potražnje, a time i na cijene fizičke robe.
U međuvremenu je smanjen kreditni rejting SAD-a, a isto će se dogoditi i Kini. Prošli tjedan imali smo nova sniženja kreditnih rejtinga manjih banaka u SAD-u, ali sada Fitch upozorava da bi mogao biti prisiljen sniziti rejting većih banaka poput JP Morgana!?
Futuresi sirove nafte Brent porasli su na početku novog tjedna iznad 85 $/bbl, na rastućem optimizmu da će kineske vlasti uvesti više mjera politike za poticanje gospodarskog rasta. Tijekom vikenda, kineska središnja banka pozvala je banke da povećaju kreditiranje u pokušaju da ojačaju gospodarstvo. Središnja banka također je u ponedjeljak snizila osnovnu kamatnu stopu na jednogodišnji kredit za 10 baznih bodova na rekordno niskih 3,45 posto, dok je osnovnu kamatnu stopu na petogodišnji kredit zadržala nepromijenjenom na 4,2 posto.
Znakovi zaoštravanja na fizičkom tržištu također su potaknuli cijene nafte, pri čemu su zalihe sirove nafte u SAD-u zabilježile još jedno veliko smanjenje u najnovijem izvješću, dok se smanjenje proizvodnje od strane vodećih zemalja OPEC+ Saudijske Arabije i Rusije i dalje osjeća.
Cijene europskog prirodnog plina porasle su na iznad 38 €/MWh na početku tjedna usred novih rizika niske ponude. Izvještaji su ukazivali da bi novi krug radnika u Australiji mogao započeti štrajk u srijedu ako operater izvozne tvornice Woodside Energy Group ne postigne dogovor sa sindikatima, dodajući glasove potencijalnih štrajkova za radnike u Chevronovim tvornicama najavljenih prošli tjedan. Eventualni prekidi opskrbe rezultirali bi time da se najveći europski potrošači plina natječu s azijskim državama za uvoz LNG-a, podižući referentne vrijednosti plina u cijelom svijetu.
Ipak, oštriji rast spriječile su vijesti o velikim zalihama. Prijavljeno je da su rezerve plina popunjene više od 90 posto, što je najviše zabilježeno za ovo doba godine i znatno ispred cilja EU-a da se trenutne razine popunjenosti skladišta dosegnu do 1. studenog. Njemačka, Italija, Španjolska i Nizozemska su među onima koje su premašile cilj, dok francuske zalihe zaostaju na 84 posto.
I žitarice ovise o geopolitici
I u agri svijetu vlada poprilična neizvjesnost, u kojem se izmjenjuju bearish i bullish utjecaji, ali generalno u kolovozu su cijene žitarica pretrpjele značajan pad. Glavna stvar bili su vrijeme i pitanje budućnosti izvoza roba iz Crnog mora. Međusobna granatiranja izvoznih luka na Crnom moru samo povećavaju napetost na tržištu i strah da bi moglo doći do poptune blokade izvoza roba iz Crnog mora. Zadnji u nizu je u petak napad na ruski grad Novorosisk, ruski glavni terminal za žitarice.
Zbog toga, kao i suše koja je pogodila Kanadu i središnji SAD, cijene su u porastu. Loše vrijeme odrazilo se i na kvalitetu uroda i u Europi i u Australiji, pa je generalno ponuda stočne pšenice u ovoj novoj sezoni veća nego posljednjih godina. Geopolitičke napetosti se odražvaju i na kukuruz, pa je i njegova cijena popratila rast cijene pšenice, premda je ključna faza za razvoj kukuruza iza nas te eventualne nepovoljne vremenske prilike nemaju više velikog utjecaja na kukuruz.
Međutim, to ne vrijedi za soju koja je sad u osjetljivoj fazi cvatnje (u SAD-u, drugom najvećem svjetskom proizvođaču), pa su cijene porasle na najvišu razinu u zadnja tri tjedna. Suho i vruće vrijeme predviđa se do kraja kolovoza. U kojem će smjeru ići cijene žitarica prvenstveno će zavisiti o geopolitici, dok će kod soje to ovisiti u vremenu u SAD-u u prvom redu, a kasnije o politici prema obnovljivim izvorima. Trenutno na Matifu pšenica oko razine od 230 €/t, kukuruz oko razine 215 €/t, oboje 30-ak €/t niže od razina s početka zadnjeg tjedna srpnja.
Zlato ispod razine od 1.900 $/t.oz, blizu najnižih razina u pet mjeseci dok se ulagači pripremaju za godišnje okupljanje čelnika središnjih banaka u Jackson Holeu kasnije ovog tjedna, kako bi usmjerili ekonomske izglede i izglede kamatnih stopa. Metali su se također suočili s pritiskom nakon što se počelo špekulirati da bi moglo doći do daljnjih povećanja kamatnih stopa zbog rizika rasta inflacije.
Na fizičkom tržištu, premije na zlato u Kini prošli su tjedan skočile na najviše od prosinca 2016., dok su niže domaće cijene vratile neke kupce u Indiju. Terminske cijene bakra potonule su na razinu od 3,7 $/lbs u kolovozu, najnižu razinu u više od mjesec dana, budući da su novi podaci povećali zabrinutost oko gospodarskog oporavka Kine i dodatno umanjili izglede potražnje za baznim metalima u najvećem svjetskom potrošaču.
Ipak, pad je bio ograničen dokazima o nižoj opskrbi, što je dovelo do opasnosti od velike nestašice dok gospodarstva prelaze na zelene tehnologije s intenzivnim korištenjem bakra. Proizvodnja Codelca pala je za 14 posto u prvoj polovici godine. Osim toga, najnoviji podaci pokazuju da su globalne zalihe pale za 26 posto od početka godine do danas.