Piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
Generalno gledajući iza nas je jedan pozitivan tjedan, kako na burzama, tako i u geopolitičkom i makroekonomskom smislu. I dalje su geopolitika i makroekonomija glavni faktori koji utječu i pokreću tržište. Cijene gotovo svih energenata su pale na tjednoj razini, dok su s druge strane cijene gotovo svih metala porasle. Cijene agri proizvoda su na tjednoj razini pale, uglavnom zbog pozitivnih eksternih kretanja na tržištu (pregovori oko izvoznog koridora iz Ukrajine) te slabljenja dolara. Slabljenje dolara pogodovalo je za sve robe nominirane u dolarima, a smanjilo konkurentnost ostalih roba.
Najznačajniji događaj proteklog tjedan su svakako midterm izbori u SAD-u. Iznenanđujuće ili ne, medijski stvoren narativ o pobjedi crvenog vala (republikanaca) nije se ostvario u onoj mjeri u kojoj je to bilo najavljivano pa smo sada tu gdje jesmo. Gdje smo to točno!? Tjedan dana nakon izbora još uvijek nemamo konačne rezultate izbora, što možda i ne bi bilo iznenađenje da pričamo o izborima u nekoj nerazvijenoj zemlji trećeg svijeta. Na drugoj strani svijeta, Kina je izdala priopćenje u kojem navodi da su spremni relaksirati covid mjere i svoju politiku nulte tolerancije. Takav potez pogoduje očekivanjima o rastu potražnje i potrošnje te boljem logističkom protoku roba. Zbog toga su još u petak porasle cijene agri roba, predvođene sojinim zrnom i sojinim uljem kojih je Kina najveći svjetski uvoznik.
Da ne bude baš sve pozitivno, treba spomenuti da se financijske krize i dalje šire: Credit Suisse, DB, britanski mirovinski fondovi, Meta, FTX, Twitter. Nakon pandemije i rata, prelazimo li u sljedeću krizu? Lehman Brothers 2? Nije sigurno, vojna eskalacije je uvijek tu negdje iza ugla, ali zadnjih mjesec dana vjetar puše u tom smjeru. Vidjet ćemo što će donijeti sastanak G20 na Baliju ovaj tjedan.
Je li vrhunac inflacije u SAD-u iza nas?
Veliki utjecaj na kretanja ne samo robnog već i financijskog tržišta prošlog tjedna imao je američki dolar. Dolar je imao gotovo pa rekordni dvodnevni pad u zadnjih 14 godina, nakon što je u četvrtak imao najveći dnevni pad još od 2015. Na tjednoj razini dolar je oslabio 4,2 posto, dok su indeksi S&P500 i DJI porasli za 5,9 posto odnosno 4,1 posto. Kako je strah nestao s Wall Street-a VIX je po prvi puta u posljednja dva mjeseca pao ispod 23. Glavni uzrok za takvo kretanje dolara su podaci objavljeni u četvrtak o inflaciji u SAD-u koja je u listopadu pala na 7,7 posto (s 8,2 posto u rujnu), dok je tržište očekivalo inflaciju na razini 8 posto. Osim što je nakon te objave dolar oslabio, a porasle su cijene plemenitih metala, počele su špekulacije kako bi FED na sljedećem sastanku mogao donijeti odluku o blažem povećanju kamatnih stopa – 50 baznih bodova u prosincu.
Je li vrhunac inflacije u SAD-u iza nas? Vjerojatno da. Hoće li FED promijeniti svoju politiku u kratkom roku? Vjerojatno ne. Poboljšanjem makro izgleda i rastom optimizma na tržištu kapitala SAD, mogao bi smanjiti interes malih investitora da ostanu u dugim pozicijama u burzovnim robama. S druge strane Atlantika, možemo reći da je Europa jednu hladnu vremensku prognozu udaljena od rasta cijene plina i dodatnog pritiska na cijene što će se i dalje odražavati na stopu inflacije koja još uvijek nije došla do svog vrhunca.
Nakon tri tjedna rasta, cijena nafte je pala na tjednoj razini te se trenutno naftom trguje po 95 $/bbl na Brentu. Jači dolar, neizvjesnost oko otvaranja Kine te mogućnost dodatnog smanjenja proizvodnje nafte od strane OPEC+ članice glavne su poluge trenutno na tržištu. Cijene plina TTF zaključile su tjedan ispod razine od 100 €/MWh u petak, približavajući se najnižoj razina u zadnjih pet mjeseci. Tjedan smo ipak započeli u zelenome, uz cijenu plina oko 110 €/MWh. Relativno povoljni vremenski uvjeti diljem Europe čak i u studenom smanjili su potražnju za plinom što je smanjilo pritisak na potrošnju zaliha plina.
U ovim trenutnim okolnostima, ovakvi vremenski uvjeti su točno ono čemu se Europa nadala prije nekoliko mjeseci. Kada bi još samo zima bila blaga, a proljeće rano došlo val optimizma bi se brzo proširio Europom. U međuvremenu, EK bi trebala predložiti mehanizam korekcije postavljanjem cjenovnog koridora na TTF ugovore, signalizirajući da se čvrsta gornja granica cijene neće postavljati jer rizici opskrbe nadmašuju koristi. Ostaje i dalje neizvjesnost oko tokova plina plinovodom Yamal, kao i pitanje koliko više LNG-a Europa može uvesti u kontekstu globalne konkurencije koja bi mogla privući terete na druga tržišta. Alžir je službeno zatražio da ga se primi u BRICS grupu. To je udarac za EU jer je Alžir postao jedan od najvećih dobavljača plina.
Geopolitika, a ne fundamenti
Generalno, agri fundamenti su uglavnom ili neutralni ili bullish, a ovise prvenstveno o geopolitici, a tek manjim dijelom o fundamentima. Što će biti s izvoznim koridorom, kako će se ponašati Kina i njena politika prema covidu, a tek nakon toga kakvo će biti vrijeme u mjesecima pred nama. Za sada nema vijesti o dogovoru između UN-a i Rusije oko produženja izvoznog koridora iz Ukrajine. Rusija traži da se ukinu restrikcije na njihov izvoz agri proizvoda i gnojiva, ali iznad svega traže reintegraciju pojedinih ruskih banaka u SWIFT sustav
Prošlotjedni USDA izvještaj nije donio veća iznenađenja na tržištu. Globalne zalihe soje, pšenice i kukuruza kao i do sada. Međutim ne treba zaboraviti da svjetske zalihe uključuju i zalihe Kine, koja je zapravo neto uvoznik. Još od samog izvještaja prošle srijede, internacionalni kupci poput Egipta i Tunisa su aktivni na tržištu. Europski izvoznici pokušavaju dohvatiti dio te potražnje gdje se ruska roba pokazuje kao najkonkurentnija. Problemi i vrlo slaba žetva u Argentini stavljaju dodatni pritisak na tržište, a ništa bolje nije ni u Australiji, samo što tamo nije problem količine, već kvaliteta.
Malo olakšanja ipak dolazi iz Kanade, gdje se proizvodnja vraća na uobičajene razine nakon prošlogodišnje katastrofe. Brazilska vlada donijela je odluku o povećanju udjela biodizela u fosilnim gorivima s 10 na 15 posto počevši od 1. ožujka sljedeće godine. EU je do sada izvezla 12,52 milijuna tona pšenice (vs 11,92 mil tona prošle sezone). Francuska je i dalje vodeća zemlja izvoznica s 5,5 milijuna tona, dok je Rumunjska druga s 1,65 milijuna tona. Izvoz ječma je 2,47 milijuna tona (vs 4,27 milijuna tona prošle godine). Uvoz kukuruza je na 10,18 milijuna tona (vs 4,64 mil tona prošle sezone), dok je uvoz uljane repice 2,49 milijuna tona (vs 1,76 milijuna tona prošle sezone).
Cijene bakra u porastu, te su proteklog tjedna dosegle najvišu razinu u zadnjih skoro pet mjeseci. S jedne strane pritisak na cijene rade makroekonomski faktori i agresivna politika centralnih banaka, što negativno utječe na industrijsku potražnju. S druge strane, cijene su podržane nadom u veću aktivnost u Kini u nadolazećim tjednima/mjesecima.
Isto se odnosi i na cijene čelika, koji je dosegnuo najvišu razinu u zadnjih sedam tjedana. Kineske vlasti najavile su daljnju potporu divovskom sektoru nekretnina opterećenom dugovima, povećavajući očekivanja veće potražnje za građevinskim inputima. Nacionalni regulator obveznica proširio je veliki program potpore financiranju za 250 milijardi CNY s ciljem suzbijanja problema s dugom koji su kočili ulaganja dok se sektor suočavao s razdobljem rekordnih neispunjenja obveza. Prošli mjesec, Svjetska udruga za čelik revidirala je svoju procjenu globalne potražnje u pad od 2,3 posto (vs ranije procjene o rastu 0,4 posto).
I cijena aluminija je porasla, na najviše razine još od sredine kolovoza. LME je odlučio da ne zabranjuje trgovinu i skladištenje ruskog metala u svojim skladištima jer znatan dio tržišta još uvijek planira kupovati metal iz Rusije u 2023. Alcoa, najveći američki proizvođač aluminija, upozorila je ulagače da visoki troškovi energije i sirovina te pad cijena aluminija vrše pritisak na marže.
