Cijene hrane smanjiti kroz niži PDV i smanjenje parafiskalnih troškova

Cijene sirovina, naročito mesa, uljarica, kakaovca, kave…, i dalje rastu pa je umjesto usmjeravanja krivnje za inflaciju i rast cijena proizvoda na trgovce, kada govorimo o maloprodaji hrane potrebno djelovati smanjenjem državnog ugriza (naročito kroz niži PDV na hranu za što ima prostora u odnosu na zemlje u okruženju) te smanjenjem parafiskalnih troškova poslovanja tvrtki u Hrvatskoj, u cilju povećanja efikasnosti, navodi se u ovotjednom Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Osim manjeg državnog ugriza u funkciji potencijalnog smanjenja cijena, moguća rješenja leže u ciljanim socijalnim transferima ranjivim kategorijama stanovništva, olakšanju uvjeta ulaganja kojima se dokazano jača produktivnost tvrtki koje ulažu te srednjoročno gledano povećanjem konkurentne poljoprivredno-prehrambene proizvodnje.

Napokon, HUP poziva na postupnu deregulaciju cijena tekućih goriva, s prvim korakom na benzinskim postajama uz autoceste, počevši s početkom turističke sezone. Cijene goriva u Hrvatskoj su još uvijek administrativno ograničene, a rezultat toga je da je cijena benzina (Eurosuper 95) među najnižima u EU –prema podacima od 12. svibnja 2025. iznosi 1,44 eura po litri. Usporedbe radi, u Njemačkoj benzin stoji 1,67 eura po litri, u Italiji 1,70 eura po litri, a u Austriji 1,48 eura po litri –sve tržišno formirane cijene, koje u većoj mjeri reflektiraju troškove nabave, logistike i tržišne potražnje. Nema nikakvog razloga da hrvatski porezni obveznici subvencioniraju cijenu goriva stranim državljanima.

S obzirom na to da gorivo u Hrvatskoj dominantno toče domaći građani izvan autocesta, uvođenje tržišnih cijena isključivo na autocestama predstavlja logičan i ciljan korak. Takva mjera omogućila bi distributerima fleksibilnost u razdoblju pojačanog prometa, potaknula bi ulaganja u maloprodajnu infrastrukturu i digitalizaciju usluge, a istodobno bi očuvala socijalnu osjetljivost prema domaćem stanovništvu.

Prema procjenama članova HUP Udruge energetike, Hrvatska bi i nakon tržišne liberalizacije na autocestama ostala cjenovno konkurentna destinacija za turiste koji dolaze osobnim vozilima, pri čemu bi se uklonio višegodišnji regulatorni paradoks –da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ograničava cijene u uvjetima izrazitog sezonskog pritiska, upravo tamo gdje su operativni troškovi najviši.