
Cijene mlaznog goriva u Europi rastu zbog rata na Bliskom istoku

Trgovci su u velikom strahu od poremećaja u opskrbi gorivom s Bliskog istoka pred ljetnu turističku sezonu
Rat između Irana i Izraela doveo je europske cijene dizela i mlaznog goriva na najviše razine u 15 mjeseci, dok trgovci brinu zbog potencijalnih poremećaja u izvozu s Bliskog istoka. Od početka sukoba prošlog petka, premija za dizel u odnosu na sirovu naftu porasla je za 60 posto, dok je mlazno gorivo poraslo za 45 posto, prema podacima o tržišnim cijenama tvrtke Argus. Rast odražava zabrinutost da bi svaki prekid isporuka iz Zaljeva, ključnog izvora goriva za Europu, mogao ozbiljno smanjiti opskrbu prije vrhunca ljetne turističke sezone, prenosi Financial Times.
Međunarodna referentna vrijednost, u istom razdoblju porasla za oko 9 posto na nešto manje od 77 dolara po barelu, analitičari su rekli da je globalno tržište nafte i dalje dobro opskrbljeno i da se Izrael do sada klonio ciljanja iranske infrastrukture za izvoz nafte. Oštriji porast cijena rafiniranih goriva naglašava ovisnost Europe o uvozu s Bliskog istoka.
- To je jedan od najdramatičnijih tjednih skokova. Odjednom su te marže eksplodirale - rekao je George Maher-Bonnett iz agencije za izvještavanje o cijenama Argus.
Upozorio je da bi bilo kakvi problemi u Hormuškom tjesnacu, ključnom uskom grlu za izvoz nafte, plina i rafiniranih goriva iz Zaljeva, posebno utjecali na opskrbu dizelom u Europi. Prošle godine, više od petine uvezenog dizela za ceste u EU, UK i Norvešku došlo je iz Zaljeva, posebno iz Saudijske Arabije, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Zaljev je također bio odgovoran za više od polovice uvezenog mlaznog goriva u Europu, otprilike 13 milijuna tona, prema podacima tvrtke za analitiku Kpler. Druge zemlje koje prodaju ta dva goriva u Europu uključuju SAD, Indiju i Tursku.
UK je posebno izložen, jer je prošle godine uvezao oko trećine svog dizela i dvije trećine svog mlaznog goriva. U četvrtak se mlazno gorivo trgovalo s premijom od gotovo 27 dolara po barelu u odnosu na Brent sirovu naftu, a dizel je koštao gotovo 29 dolara po barelu više od Brenta. Maher-Bonnett je rekao da će trebati nekoliko tjedana da potrošači i zrakoplovne tvrtke osjete visoke cijene jer mnoge tvrtke imaju strategije zaštite od rizika.
Nasuprot tome, marže za benzin u Europi oslabile su zbog slabe potražnje i na domaćem i na ključnim izvoznim tržištima poput SAD-a, Kanade i Nigerije. Otvaranje rafinerije Dangote u Nigeriji, koja je nekada bila drugo najveće tržište za europski izvoz benzina, imalo je značajan utjecaj.
- Vidjeli smo da su se razine izvoza u Nigeriju prepolovile - rekao je Maher-Bonnett.



