Svjetska banka je prezentirala tri moguća scenarija koja bi značajno utjecala na potencijalni rast cijene nafte zbog sukoba između Izraela i Palestine. Prvi scenarij predviđa manji prekid opskrbe naftom od pola do dva milijuna barela po danu, scenarij sličan onome iz Libijskog civilnog rata 2011. godine, piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna dodajući da se u tom slučaju predviđa rast cijene nafte na razinu od 93 do 102 dolara po barelu u posljednjem kvartalu 2023. godine.
U drugom scenariju, prekid opskrbe naftom iznosio bi oko tri do pet milijuna barela po danu, što je usporedivo sa situacijom iz Iračkog rata 2003. godine, te bi taj scenarij potencijalno pogurao cijenu prema 109 do 121 dolaru po barelu. Treći najpesimističniji scenarij je usporediv s embargom arapskih zemalja na naftu iz 1973. godine, kada je opskrba naftom smanjena za šest do osam milijuna barela nafte po danu. U tom slučaju, cijena nafte bi mogla skočiti na čak 140 do 157 dolara po barelu. Treći scenarij je najmanje vjerojatan, što dokazuje umjerena reakcija cijene nafte na tržištu.
Finalni scenarij u kojem nema smanjenja opskrbe naftom, kao što je slučaj bar do sada, Svjetska banka očekuje prosječnu cijenu nafte od oko 90 dolara po barelu tijekom četvrtog kvartala 2023. godine. Ukrajina je nedavno najavila kako od 2025. godine zaustavlja prolaz ruskog prirodnog plina kroz njihove cijevi prema EU.
Do tog ‘razlaza’ je došlo obzirom na to da krajem 2024. godine istječe tranzitni dogovor između dviju strana, a Ukrajina je odbila produžetak tog dogovora. EU preko Ukrajine i dalje dobiva oko 35 milijuna kubičnih metara ruskog plina dnevno, što je dva puta manji iznos ruskog plina nego u 2021. godini. Najveći potrošači ruskog prirodnog plina u EU su Austrija, Italija i Slovačka.
– Upravo su gore navedene države u najvećem problemu jer će morati nadomjestiti plin koji će im biti uskraćen, odnosno moraju se fokusirati na svoju proizvodnju plina te povećani uvoz. Njemačka će tako morati proslijediti dio svog uvoza preko LNG kanala prema tim zemljama i postati njihov ‘spasitelj’, što je i Vicekancelar Habeck dao naslutiti u svojim izjavama tijekom ljeta – zaključuje Stojić.