Trenutačno je isplativije iznajmljivati stan nego ga kupiti. Proizlazi to iz statistike Eurostata koja pokazuje koliko su posljednjih godina porasle cijene nekretnina, a koliko najma.
Naime, prema toj statistici, od 2010. godine cijene nekretnina u Hrvatskoj su u prosjeku povećane za oko 50 posto, dok je u istom periodu cijena najma narasla manje od 20 posto. Doda li se u tu jednadžbu i podatak da zbog zaoštravanja monetarne politike na razini Europske unije raste cijena zaduživanja, pa tako i kamate na stambene kredite, više je nego jasno da je trenutno jezičac na vagi na strani rentanja nekretnina, bez obzira koliko ih Hrvati voljeli posjedovati.
Gore navedeni rast cijena i najamnina u Hrvatskoj u periodu od 2010. godine do trećeg kvartala 2022. godine u skladu je s rastom na razini cijele Europske unije. Prema Eurostatovim podacima, u tom periodu najamnine su u EU narasle u prosjeku 18,5 posto, a cijene nekretnina 49,2 posto.
U promatranom razdoblju, cijena najma kontinuirano je i umjereno rasla na razini EU-a dok su cijene nekretnina fluktuirale. Od drugog kvartala 2011. godine pa do početka 2013 godine cijene nekretnina su padale, zatim su bile stabilne do 2015. godine, a nakon tog datuma doživljavaju iznenadni uzlet, koji traje sve do sada.
Slično kao i u Hrvatskoj, u još 18 europskih zemalja rente su rasle sporije od cijena nekretnina od 2010. godine do danas. Najveći rast cijena nekretnina zabilježen je u Estoniji, čak 199 posto, u Mađarskoj 174 posto, a slijede ih Luksemburg i Litva s 140 i 137 posto rasta. U promatranom periodu cijene su se više nego udvostručile i u Latviji, Češkoj i Austriji. Samo tri zemlje danas imaju jeftinije nekretnine u odnosu na referentnu 2010. godinu: Grčka, Italija i Cipar.
S druge strane, cijene najma porasle su u tom periodu 26 zemalja. Ponovno, najviše u Estoniji – 233 posto. Visoki rast najma zabilježen je i u Litvi, dok je najam danas jeftiniji nego 2010. godine samo u Grčkoj. I to za priličnih 24 posto.
Cijene ne padaju nego sporije rastu
Iako su cijene nekretnina u Hrvatskoj i Europskoj uniji u posljednje dvije godine rasle po dvoznamenkastim stopama te se teško oteti dojmu da će cijene i dalje letjeti u nebo, mali znakovi usporavanja tog rasta (ne pad cijena, samo usporavanje rasta) ipak su vidljvi.
Naime, Eurostatov index HPI (houce price index) pokazuje da je u usporedbi s godinom dana ranije najveći rast cijena nekretnina bio u prvom kvartalu ove godine (10,4 posto na razini EU), a svaki sljedeći kvartal, taj je rast ipak nešto manji: 9,8 posto u drugom i 7,4 posto u trećem kvartalu (u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije).
Hrvatska doduše nije slijedila taj trend pa su cijene kod nas nastavile rasti: u prvom kvartalu rast je iznosio 13,5 posto u odnosu na prvi kvartal 2021. godine, u drugom kvartalu su na godišnjoj razini cijene rasle 13,6 posto, a u trećem čak 14,8 posto.
Za izračun potonjih podataka Eurostat koristi podatke zavoda za statistiku zemalja Europske unije, pa ovisno o kvaliteti podataka, ovisi koliko su gore navedene brojke za Hrvatsku točne. Poznato je da Hrvati često u kupoprodajnim ugovorima i ugovorima u najmu nerijetko ne prikazuju stvarne brojke kako bi platili što manje poreza. Već i prvi pogled na neke analize cijena nekretnina i najma koje koriste službene brojke predane Poreznoj upravi ukazuju na to.
Primjerice, prema Izvješću o tržištu nekretnina za 2021. godinu koje je napravio Grad Zagreb, prosječna kupoprodajna cijena stana u Zagrebu iznosila je samo 1748 eura te je bila za 40,7 posto viša u odnosu na 2013. godinu, dok je u istom razdoblju cijena najma porasla sa 7 na 7,71 euro. Već i površno surfanje na oglasniku za nekretnine Njuškalo bit će dovoljno za zaključak da su i cijene najma i cijene nekretnina znatno više od brojki navedenih u statistikama.