Cijene prirodnog plina u Europi pale su ispod 100 eura po megavat satu prvi puta otkako je Rusija ovog ljeta smanjila zalihe, a toplo vrijeme i gotovo popunjena skladišta plina smanjili su zabrinutost od nestašica.
Pad cijena dolazi kao poticaj čelnicima Europske unije koji rade na postavljanju gornje granice cijene goriva dok se u isto vrijeme bore protiv visoke inflacije i usporavanja gospodarstva te pokušavaju Moskvi uskratiti sredstva za daljnji nastavak invazije na Ukrajinu.
Nizozemski TTF u ponedjeljak je pao na čak 93,35 eura po megavat satu, što je pad od gotovo 20 posto u usporedbi s petkom, na najnižu razinu od početka ljeta.
Cijene plina u Europi sada su 70 posto ispod razine zabilježene u kolovozu, kada su skočile iznad 300 eura po megavat satu, iako su još uvijek znatno iznad raspona od 20 do 40 eura po megavat satu kakve su bile tijekom prošlog desetljeća. Također su i ugovori za isporuku plina za studeni u Velikoj Britaniji pali za čak 15 posto.
Mnogi tvrde da će trenutni trend pada cijena ostati na snazi sljedećih nekoliko tjedana jer bi Azija, a posebno Kina, trebala nastaviti s obuzdavanjem uvoza LNG-a, a europske cijene trebale bi ostati više od azijske referentne vrijednosti poznate kao Japansko-korejski marker.
Potrošnja 20 posto niža
Stručnjaci ipak vjeruju da cijene tek kratkoročno padaju zbog ‘ograničenog skladišnog kapaciteta, niske potražnje za plinom zbog toplog vremena i zagušenja u dovođenju LNG-a i njegovu protoku unutar Europe‘.
Smanjenje potražnje zasigurno je pomoglo kod skladištenja pa Bruegelovo praćenje europske potražnje za prirodnim plinom pokazuje da je Europa smanjila svoju potražnju za sedam posto do danas u usporedbi s prosjekom od 2019. do 2021. godine. Europska unija također je pristala dobrovoljno smanjiti potražnju za plinom za 15 posto ove zime.
‒ Potražnja je doista niska i zato što je vrijeme vrlo blago i očito se počinju primjenjivati mjere pojedinaca i tvrtki za uštedu goriva ‒ rekao je Tom Marzec-Manser iz analitičke tvrtke ICIS naglasivši i da je potrošnja u Europi oko 20 posto niža nego što je uobičajeno za ovo doba godine.
Povećani uvoz ukapljenog prirodnog plina kako bi se zamijenile opskrbe iz ruskih plinovoda, koje sada čine samo 9 posto opskrbe što je pad od 40 posto u odnosu na prošlu godinu, pomogao je europskim skladištima da dosegnu više od 90 posto kapaciteta, a toplo je vrijeme ujedno i utjecalo na kasniji početak sezone grijanja.
Novom padu prirodnog plina i nafte također doprinose rastući strahovi od globalne gospodarske krize, koji su potaknuti dosadašnjim mješovitim gospodarskim podacima Kine i još jednim pogoršanjem poslovne aktivnosti u eurozoni ovog mjeseca.
Izazov je sljedeća zima
Hoće li Europa imati dovoljno plina za zimu i dalje ovisi o vremenu, a to je potvrdio i ekonomski savjetnik CRU grupacije Alex Tuckett.
‒ Ako imamo blagu do prosječnu zimu, vjerojatno bismo trebali izbjegavati racionalizaciju energetike. Hladna zima bit će puno teža ‒ rekao je Tuckett.
TTF ugovori za isporuku također su pali i za prvo tromjesečje sljedeće godine, no u manjem iznosu s padom od tek 6 posto na 142 eura po megavat satu.
Ipak neki analitičari tvrde da će sljedeća zima predstavljati još veći izazov, s mnogo manje ruskog plina dostupnog Europi. Ruski tokovi tek su se znatno smanjili u prvih šest mjeseci ove godine što je označilo normalan početak punjenja skladišta, a tek kasnije su počeli smanjivati zalihe.
Od tada je plinovod Sjeverni tok 1, jedan od glavnih vodova iz Rusije u Europu, prekinut na neodređeno vrijeme zbog sumnje na sabotažu.
‒ Problem je nabaviti dovoljno plina u skladištu za sljedeću zimu, s obzirom na to da ćemo vjerojatno izgubiti oko 45-50 milijardi kubičnih metara ruskog plina na godišnjoj razini, a vrlo je malo vjerojatno da LNG može pokriti tu prazninu ‒ rekao je James Waddell, voditelj istraživačkog tima u području plina za konzultantsku tvrtku Energy Aspects.
‒ Dakle, ne možemo si priuštiti da ove zime toliko povučemo iz skladišta ili ćemo se boriti da imamo odgovarajuće zalihe sljedeće godine ‒ zaključio je Waddell.