Cijene u turizmu i ove će godine rasti. Jadran će i ovoga ljeta biti nešto skuplji nego prošle sezone, ali to će povećanje biti neznatno. Cijene će povećavati i hotelijeri i restorani, a rast će iznositi od pet do deset posto, poručuju jedni i drugi uoči sezone. Cijene su tek nedavno i formirane, za konačnu objavu poskupljenja čekao se, čini se, početak predsezone, koja počinje s uskrsnim blagdanima, kad su se svi uvjerili da su rezervacije za ljeto 2024. dobre i da će unatoč brojnim crnim labudovima, geopolitičkim i ekonomskim rizicima turisti ipak doći.
Domaće turističke kompanije očekuju vrlo dobru sezonu. Prema nedavno predstavljenom istraživanju Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatske udruge turizma (HUT) na portfelju od 165 objekata hotela i kampova u Hrvatskoj, njih čak 95 posto bilježi veći broj rezervacija u odnosu na ožujak prošle godine. Isti postotak hotelijera očekuje porast u broju noćenja u predsezoni do 1. srpnja, a 94 posto očekuje rast broja noćenja na razini cijele godine.
Ulaganje u radnike
Unatoč optimizmu prije ulaska u turističku sezonu jedan od najvećih izazova s kojim se turističke kompanije suočavaju dostupnost je osoblja. Zbog rasta broja rezervacija, ali i zbog činjenice da prošle godine nisu svi turistički kapaciteti radili jer nije bilo radne snage, ističu da će ove sezone trebati više radnika nego prošle godine. Najsretniji bi bili da te rupe mogu popuniti domaćom, po mogućnosti lokalnom radnom snagom, ali to su puste želje. Neostvarive! Domaćih radnika nema, a kamoli lokalnih, zato tu endemsku vrstu u turističkom sektoru poslodavci obasipaju smiljem i bosiljem. Šalimo se, naravno, domaćim turističkim djelatnicima plaće i materijalna prava rastu, i to se gotovo više ne smatra troškom, nego ulaganjem.
Dok se njih pokušava zadržati na sve načine, izazova ne manjka s dovođenjem stranaca, a birokracija je jedan od najvećih. Ako za najveće izazove pitate hotelijere, kao što spomenuto istraživanje jest, izdvojit će birokraciju pri zapošljavanju te pronalazak kvalificiranih radnika, kao i smještaj stranih radnika kao neke od problema koji ih najviše muče. I svjesni su da smo ne samo ispraznili bazene radne snage u Hrvatskoj, a i u regiji, ako regijom smatramo cijelu istočnu Europu – dovođenje azijskih radnika više nije bauk ni u turizmu.
Ako govorimo o drugim izazovima, hotelijere muče i rastući troškovi i inflacija te geopolitička situacija i birokracija. Poredak ključnih izazova blago je promijenjen u odnosu na prošlogodišnje istraživanje kad su se rastući troškovi doživljavali kao glavni izazov. Prema strukturi troškova, ispitanici očekuju da će na rast troškova najviše utjecati troškova rada, zatim troškovi energije te na trećemu mjestu rast nabavnih troškova hrane i pića. A nastavak rasta troškova i u ovoj godini ograničava povratak profitabilnosti sektora na pretpandemijske razine.
Sve će to, zaključuju i sami hotelijeri, usporiti investicije, koje također još nisu na pretpandemijskim razinama. Ipak, nešto se pokrenulo: oko 62 posto ispitanih kompanija najavilo je da ove godine planira povećati investicije za 30 posto u odnosu na lani. Najveći dio povećanja otići će na rekonstrukciju smještaja, ulaganja u održivost, ali i gradnju novih smještaja i rekonstrukciju javnih sadržaja.
Rastu troškovi, rastu cijene
– Prema svim postojećim informacijama možemo očekivati još jednu uspješnu turističku sezonu, što je dobra vijest i za turističku industriju, ali i za ukupno gospodarstvo. Turistički sektor prošle je godine napokon uspio vratiti gubitak veći od 451 milijun eura ostvaren u pandemijskoj 2020. godini i nastavlja borbu s ključnim izazovima poput nedostatka radne snage i inflacijskog rasta troškova koji negativno utječu na profitabilnost i smanjuju investicijski potencijal sektora.
Budući da je jačanje investicija u podizanje kvalitete i održivosti turističke ponude jedini način zadržavanja konkurentnosti u turizmu u srednjem roku, važno je pronaći načine na koje će se dodatno potaknuti investicije u sektor. Usto trebamo riješiti izazove u primjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te uložiti dodatan napor u rješavanje problema nedostatka radne snage – rekao je direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.
Sva turistička istraživanje prate i u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ), pa tako i posljednje podatke i izvješće ETC-a (European Travel Comission) u kojem stoji da je europski receptivni turizam zabilježio znatan oporavak tijekom 2023., ali uz i dalje nejednaku distribuciju potražnje na području različitih europskih subregija, od kojih u oporavku prednjače odredišta južne Europe/Mediterana, što je itekako dobra vijest za Hrvatsku. Također, prema njegovim podacima, troškovi turističkih usluga u posljednjem su kvartalu 2023. porasli u odnosu na 2019. HTZ isto tako prati trendove u cijenama, a kako navodi njegov direktor Kristjan Staničić, u formiranju cijena na Jadranu naglasak mora biti na kvaliteti pružene usluge koja pritom mora odgovarati cijeni.
Dobro balansiramo
– Informacije s terena, kao i informacije naših partnera s kojima smo se susreli na dosadašnjim sajamskim nastupima u SAD-u, Španjolskoj, Njemačkoj, Austriji, Italiji i Švicarskoj, govore kako je Hrvatska vrlo konkurentna kad govorimo o cijenama turističkih proizvoda i usluga. To potvrđuju i HTZ-ova interna istraživanja, odnosno usporedbe cijena u Hrvatskoj i nama konkurentnim zemljama, prema kojima naša zemlja nije ni najskuplje, ali ni najjeftinije odredište. Od hrvatskoga turističkog sektora očekujemo kako će definirati tržišno prihvatljive cijene, kao što je bio slučaj i do sada, a da je tomu tako, potvrđuju i lanjski rezultati prema kojima smo se vratili na razine prometa iz 2019. te prema kojima smo ostvarili rekordne prihode od turizma – istaknuo je Staničić.
Izvrstan trend potražnje za Hrvatskom nastavlja se i ove godine, a to potvrđuje i najnovije istraživanje Europske putničke agencije prema kojemu je Hrvatska među prvih deset omiljenih odredišta Europljana, poručuju i u Ministarstvu turizma. Potvrda da su rezervacije ove godine počele ranije nego ikada, nadovezuju se, dolaze i od turoperatora, turističkih agencija, hotelijera, ali i direktora HTZ-ovih predstavništava na našim emitivnim tržištima. Potražnja za Hrvatskom iznimno je dobra i na našim emitivnim tržištima poput Italije, Austrije, Češke, Poljske i Slovenije, a potvrđuju i rast interesa za Hrvatsku i povratak nekih dalekih tržišta koja su izostala u prethodnim godinama, poput SAD-a, Južne Amerike, kao i povratak Korejaca te ponovno otvaranje kineskog tržišta.
Nema rasprodaje
– Hrvatska ne treba biti jeftino turističko odredište koje za mali novac rasprodaje svoje turističke atrakcije uz prosječnu i ispodprosječnu uslugu. Želimo biti odredište koje kvalitetnom i diverzificiranom ponudom, nudeći vrijednost za novac, iz godine u godinu bilježi sve ravnomjernije raspoređen turistički promet i veće prihode – decidirano su poručili u Ministarstvu turizma.
Kad govorimo o konkurentima, među kojima su zemlje poput Grčke, Italije, Španjolske i Turske, HTZ-ov direktor napominje da oni u sezonu 2024. ulaze sa sličnom startnom pozicijom kao Hrvatska.
– Zato je za nas, kao i uvijek, važna promidžbena strategija. HTZ će u provedbe tih aktivnosti u prvi plan stavljati komparativne prednosti hrvatskog turizma poput kvalitetne i raznovrsne ponude, dobre vrijednosti za novac, sigurnosnog aspekta, blizine i lake dostupnosti hrvatskih odredišta velikom broju europskih emitivnih top-tržišta, visoke razine gostoljubivosti – zaključio je Staničić.