Počela je COP27, konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Egiptu i to s upozorenjima o nazadovanju država u borbi s klimatskim promjenama. Jedna od ključnih početničkih tema o kojoj se raspravlja su i ‘klimatske financije‘, odnosno troškovi koji nastaju u siromašnijim zemljama zbog ekstremnih klimatskih nepogoda.
Poplave, suše toplinski valovi zahvatili su gotovo sve dijelove svijeta, a s njima se najteže nose siromašne države pa su teme financiranja više nego potrebne. Uz to, financije su problem i za zemlje koje su se obogatile izgaranjem fosilnih goriva kao i onih koje to nisu činile, a pate od teških posljedica promjena.
Konferenciji se nakon jučerašnjeg uvoda priključilo više od 120 svjetskih čelnika, no među njima neće biti kineski čelnik Xi Jinping dok će se američki predsjednik Joe Biden pridružiti tek sutra. Suradnja između SAD-a i Kine do sada je bila ključna za rijetke pomake u gotovo tri desetljeća dugoj sagi pregovora UN-a o klimi, no odnosi su im sada pali na najnižu razinu u posljednjih 40 godina.
‘Neeuropske zemlje‘ moraju platiti svoj dio
Francuski je predsjednik Emmanuel Macron danas rekao da želi stvoriti pritisak na bogate zemlje van Europe, posebice SAD i Kinu, kako bi platile svoj dio za pomoć siromašnim državama suočenim s klimatskim promjenama.
Kako prenosi Hina, na dnevni red skupa u Egiptu stavljeno je pitanje ‘gubitaka i šteta‘, mehanizma odšteta siromašnijim državama za nošenje s posljedicama klimatskih promjena, a govorit će se i o neispunjenom obećanju o 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju za zelenu tranziciju.
Macron je izjavio i da ‘Europljani plaćaju‘, no da su ‘oni jedini koji to čine‘ te da se zato mora stvoriti pritisak na vaneuropske zemlje i poručiti im da moraju platiti svoj dio.
Na konferenciji je govorio i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres koji je rekao da svijet ima dvije opcije; pakt o klimatskoj solidarnosti ili pakt o kolektivnom samoubojstvu.
Predložen novi pakt
Guterras je upozorio da se svijet opasno približava točki bez povratka koja će klimatske promjene učiniti nepovratnima, no rekao je i da je dobra vijest da svijet ima znanje, financije i tehnologiju za borbu protiv klimatskih promjena te da spasa još ima.
Glavni tajnik UN-a je naglasio da iako se svijet trenutno suočava s mnogim krizama, klimatska nikako ne smije biti zanemarena pogotovo jer je velik dio aktualnih sukoba povezan s klimom. Guterres je pritom sve čelnike pozvao na povijesni pakt između razvijenih i ekonomija u razvoju.
Predloženi pakt o klimatskoj sigurnosti sastojao bi se od dodatnih obaveza država prema redukciji emisija te ubrzavanje energetske tranzicije zemalja u razvoju kroz pomoć bogatijih nacija i međunarodnih financijskih institucija. Guterres je pozvao i na prekid ovisnosti o fosilnim gorivima do 2040. godine.
Rekao je i da svijet mora prihvatiti ‘surovu istinu‘ da su posljedice klimatskih promjena već tu, pa je pozvao da se pitanje mehanizma ‘gubitka i šteta‘, o kojem će se raspravljati na ovogodišnjem skupu, više ne gura pod tepih jer je to ‘moralni imperativ‘.
Guterres je u svom govoru pozvao i na stvaranje univerzalnih sustava ranih upozorenja na klimatske katastrofe unutar pet godina, kao i na oporezivanje ekstraprofita naftnih kompanija kako bi se taj novac preusmjerio u klimatske akcije.
Na klimatskoj konferenciji u Egiptu sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković koji će se svjetskim liderima obratiti sutra, a danas sudjeluje na okruglom stolu posvećenom sigurnosti hrane.