Biznis i politika
StoryEditor

Čuvalo: Održivost više nije samo vizija – ona postaje konkretna stvarnost u poslovnim strategijama

30. Prosinac 2023.
Hrvoje Čuvalofoto Ratko Mavar
Piše: Hrvoje Čuvalo

Hrvatski gospodarstvenici sve više prepoznaju prednosti koje im donose održiva ulaganja. Održive prakse u poslovanju opravdano se smatraju osiguranjem protiv izazova budućnosti kao što su regulativne promjene, klimatska kriza i promjene u potražnji na tržištu. Održivi projekti zaslužuju potporu ulagača, države i šire zajednice u kojoj živimo. U tom kontekstu i Hrvatska banka za obnovu i razvitak snažno podupire ulaganja u održive projekte.

HBOR je do sada podupro više od 140 održivih projekata s ukupnim iznosom od gotovo 170 milijuna eura usmjerivši sredstva u investicije čiji je cilj ublažavanje klimatskih rizika.

Kao institucija zadužena za provođenje europskim novcem financiranoga Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) HBOR u ovom trenutku provodi šest financijskih instrumenata ukupne vrijednosti 255,5 milijuna eura. Sredstva iz NPOO-a odobravaju se prema načelu DNSH (do no significant harm), odnosno prema investicijama koje nemaju negativne utjecaje na klimu, okoliš, prirodni ekosustav, vodu i ostale ciljeve iz Europskoga zelenog plana. Poduzetnicima su dostupni povoljni krediti, subvencije kamata, jamstva i equity-ulaganja.

Velika ulaganja u održive projekte nisu samo dio provedbe strateškog cilja postizanja klimatske neutralnosti već i oblik jačanja otpornosti hrvatskoga gospodarstva. Visoka otpornost hrvatskoga gospodarstva dokazana u krizama kao što su pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini rezultirala je, među ostalim, rastom hrvatskoga kreditnog rejtinga.

Snažna potpora izvozu

Istodobno je HBOR svojim kontracikličkim djelovanjem, omogućujući gospodarstvenicima pristup financijskim instrumentima kao što su bili oni ponuđeni u okviru tzv. covid-mjera ili financiranjem poslovanja gospodarstvenika izloženih ratnom sukobu u Ukrajini, ublažio utjecaje dviju kriza na poslovanje. Dodatne učinke na hrvatsko gospodarstvo imali su ulasci u eurozonu i Schengen. Međutim, u širem okružju ne nedostaje prijetnji. Javnosti je dobro poznato da živimo u eri velikih inflatornih pritisaka, koje ne možemo zanemariti iako analize pokazuju da će se inflacijske stope smanjiti, a samim time usporiti rast kamatnih stopa.

Za Hrvatsku su osobito važna negativna ekonomska kretanja zabilježena na nekim od naših najvažnijih izvoznih tržišta, prije svega Njemačkoj. Negativna ekonomska kretanja u Njemačkoj, ključnom izvoznom partneru, naglašavaju potrebu diverzifikacije. Hrvatski izvoz robe, ali i usluga, kao i turizam, uvelike ovise o rastu i oporavku njemačkoga gospodarstva, pa vjerujem da gospodarstvenici s velikom pozornošću osluškuju sve što događa na tom nama iznimno važnom tržištu. Stoga hrvatski gospodarstvenici trebaju jačati svoju poziciju na drugim tržištima Europske unije, kao i na tržištima izvan nje, pri čemu mogu računati na snažnu potporu HBOR-a koji će im svojim proizvodima i uslugama omogućiti smanjenje rizika izlaska na nova tržišta. Povećana diverzifikacija hrvatskih izvoznika dodatno će ojačati otpornost domaćega gospodarstva.

Velika ulaganja u održive projekte nisu samo dio provedbe strateškog cilja postizanja klimatske neutralnosti već i oblik jačanja otpornosti hrvatskoga gospodarstva

Uza sve te neposredne izazove s kojima se suočavaju hrvatski gospodarstvenici, kao razvojna banka ključnim dugoročnim rizikom ipak smatramo rizik sve izraženijih klimatskih promjena. Usmjeravanjem sredstava u ulaganja koja umanjuju izloženost klimatskim rizicima te rizicima za okoliš i društvo pomažemo postizanju ambicioznih europskih ciljeva održivosti, a istodobno promičemo održivo financiranje u ključan element poslovne politike. Održivi poslovni modeli ujedno često rezultiraju većom stabilnošću poslovanja, manjim rizicima i boljim dugoročnim izgledima za uspjeh.

Financirajući održive projekte, pridonijet ćemo ostvarenju preuzetih zajedničkih europskih klimatskih ciljeva. Europska unija odlučila je da će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent, a već do 2030. na razini EU-a imamo obvezu smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu.

I poslovne banke prepoznale priliku

Hrvatske su tvrtke sve svjesnije potrebe ulaganja u održive projekte, i ta svjesnost raste iz dana u dan, ali je potrebno i dalje promicati ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju najširem mogućem krugu dionika, kako bismo postigli konsenzus na razini društva. Ponosan sam na to što je HBOR među razvojnim bankama koje su vrlo rano prepoznale potrebu održivih ulaganja te je iskoristio priliku razviti nove financijske instrumente NPOO-a usmjerene na zelenu i digitalnu tranziciju. Prema podacima kojima raspolažemo, to nije bio slučaj u svim članicama Europske unije. Stoga vjerujemo da smo na pravom putu i da smo pravodobno reagirali na aktualne okolnosti.

O tome kolika je svjesnost o važnosti održivosti, govori i činjenica da se financiranje niza projekata koji se koriste financijskim instrumentima iz NPOO-a provodi u suradnji s poslovnim bankama koje su prepoznale poslovnu priliku, ali i potrebu za angažmanom na korist šire društvene zajednice.

Na kraju, želim naglasiti da će HBOR i ubuduće pružati snažnu podršku poduzetnicima svojim inovativnim financijskim programima. Pratit ćemo i privatne i javne poslovne subjekte povoljnim sredstvima ključnima za provedbu zelene i digitalne tranzicije. Održivost nije više samo vizija, ona postaje konkretna stvarnost u poslovnim strategijama, a HBOR se profilirao kao neizostavan partner u oblikovanju hrvatske održive budućnosti.

09. travanj 2024 22:45